Distrikt Brčko
|
Брчко Дистрикт Босне и Херцеговине |
|||||
|---|---|---|---|---|---|
|
|||||
 |
|||||
| Glavni grad | Brčko | ||||
| Službeni jezik | bošnjački, hrvatski, srpski | ||||
| Površina | |||||
| - ukupno | 493 km² | ||||
| Stanovništvo | |||||
| - ukupno | 80.000 | ||||
| - gustoća | 384/km² | ||||
| Valuta | Konvertibilna marka | ||||
| Vremenska zona | UTC +1 | ||||
Distrikt Brčko, odlukom Međunarodnog arbitražnog suda, uspostavljen je 8. ožujka 2000. godine. Prostire se na površini od 493 četvorna kilometra posavske doline, koja seže od rijeke Save do obronaka planine Majevice. U blizini je tromeđe država Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske, te stoga slovi za strateško raskrižje u mnogim pogledima. Prema posljednjim procjenama u distriktu Brčko živi od 95.000 do 100.000 stanovnika, a od toga oko 50.000 u gradu Brčkom.
Distrikt Brčko, po svom Statutu, kojeg je proglasio Robert W. Farrand - prvi supervizor za Brčko, jedinstvena je administrativna jedinica lokalne samouprave pod suverenitetom Bosne i Hercegovine. Ima vlastitu multietničku administraciju, policiju i pravosuđe. Demilitarizirano je područje i pruža sve potrebne slobode svojim građanima. Distrikt nema drugu zastavu ili grb osim zastave i grba Bosne i Hercegovine. Latinično i ćirilično pismo, te srpski, hrvatski i bošnjački jezik ravnopravni su u upotrebi za sve svrhe. Funkcioniranje distrikta nadzire međunarodni supervizor i šef ureda OHR-a Sjever.
Zbog svog zemljopisnog položaja, distrikt ima velike gospodarske prilike u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji te trgovini, pogotovu što posjeduje najveću tržnicu u ovom dijelu Europe – «Arizonu». Mnoge velike državne tvornice prošle su fazu privatizacije, a paralelno s tim povećava se, već sada veliki, broj privatnih poduzeća. Upravo zbog svoga položaja, distrikt Brčko, pored tradicionalnog lovnog, ima dobre mogućnosti za razvijanje kongresnog i seoskog turizma.
U distriktu Brčko, od njegovog osnutka do danas, usvojeno je preko 100 vlastitih zakona, koji pomažu građanima da lakše izgrade sredinu koja će biti ponos cijeloj državi, stvaraju pogodnosti za ulazak zdravih inozemnih investicija i ideja, a ti zakoni postaju i modeli za entitete u BiH.
Osnovno obrazovanje je devetogodišnje, obvezatno i besplatno u distriktu Brčko, koji ima 16 osnovnih škola, 5 srednjih i, za sada, Ekonomski fakultet. Sloboda izražavanja građana i javnost rada je zajamčena. Distrikt ima i svoj javni medij u instituciji J.P. Radio Brčko, a u perspektivi je i njegovo proširenje na pisani i TV segment. Također funkcionira i nekoliko privatnih medija.
Brčaci znaju prepoznati kulturne vrijednosti. Zbog toga i posjeduju bogatu narodnu knjižnicu, gradsku galeriju, amatersko kazalište, dom kulture i nekoliko kulturno-umjetničkih društava. U distriktu su aktivna i tri nacionalna kulturna društva – "Prosveta", "Preporod" i "Napredak". Brčko pohode mnoga poznata imena iz svijeta kulture, ne samo s domaćih, nego i širih svjetskih prostora, a Brčaci ih uvjek rado i srdačno dočekuju.
Sadržaj |
Stanovništvo[uredi]
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Brčko
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Brčko (današnji Distrikt), imala je 87.627 stanovnika, raspoređenih u 59 naselja.
| Stanovništvo općine Brčko | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 38.617 (44,06%) | 32.434 (39,18%) | 30.181 (40,36%) | |||
| Hrvati | 22.252 (25,39%) | 23.975 (28,96%) | 24.925 (33,33%) | |||
| Srbi | 18.128 (20,68%) | 16.707 (20,18%) | 17.709 (23,68%) | |||
| Jugoslaveni | 5.731 (6,54%) | 7.794 (9,41%) | 1.086 (1,45%) | |||
| ostali i nepoznato | 2.899 (3,30%) | 1.858 (2,24%) | 870 (1,16%) | |||
| ukupno | 87.627 | 82.768 | 74.771 | |||
Brčko (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi]
| Brčko | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 22.994 (55,53%) | 16.725 (53,20%) | 15.651 (61,67%) | |||
| Srbi | 8.253 (19,93%) | 5.532 (17,59%) | 5.481 (17,43%) | |||
| Hrvati | 2.894 (6,98%) | 2.157 (6,86%) | 2.663 (10,49%) | |||
| Jugoslaveni | 5.211 (12,58%) | 6.351 (20,20%) | 952 (3,75%) | |||
| ostali i nepoznato | 2.054 (4,96%) | 672 (2,13%) | 630 (2,48%) | |||
| ukupno | 41.406 | 31.437 | 25.377 | |||
Naseljena mjesta[uredi]
Bijela, Boće, Boderište, Brčko, Brezik, Brezovo Polje, Brezovo Polje (selo), Brka, Brod, Bukovac, Bukvik Donji, Bukvik Gornji, Buzekara, Cerik, Čađavac, Čande, Ćoseti, Donji Rahić, Donji Zovik, Dubrave, Dubravice Donje, Dubravice Gornje, Gajevi, Gorice, Gornji Rahić, Gornji Zovik, Grbavica, Gredice, Islamovac, Krbeta, Krepšić, Laništa, Lukavac, Maoča, Marković Polje, Ograđenovac, Omerbegovača, Palanka, Popovo Polje, Potočari, Rašljani, Ražljevo, Repino Brdo, Sandići, Skakava Donja, Skakava Gornja, Slijepčevići, Stanovi, Šatorovići, Štrepci, Trnjaci, Ulice, Ulović, Vitanovići Donji, Vitanovići Gornji, Vučilovac, Vujčići, Vukšić Donji i Vukšić Gornji.
Izvor[uredi]
- Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf
Vanjske poveznice[uredi]
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
