Bradonjice

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Bradonjice
Eubucco bourcierii
Eubucco bourcierii
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Red: Piciformes
Porodica: Capitonidae
Bonaparte, 1838.
Područje života
Rodovi

Capito
Eubucco

Bradonjice (lat. Capitonidae) su ptice iz reda djetlovki koje nastanjuju suhe šume Središnje i Južne Amerike. U bliskom su srodstvu sa tukanima.

Bradonjice su zdepaste ptice, sa kratkim vraom i velikom glavom. Dobili su naziv po "brkovima" koji se nalaze na početku kljuna. Većina vrsta je šarena i živi u tropskim kišnim šumama.[1]

Bradonjice su uglavnom arborealne ptice koje se gnijezde u rupama u drveću koje sami iskopaju; nesu 2-4 jaja. Hrane se voćem i kukcima. Ove ptice nisu selice.

Ponašanje[uredi VE | uredi]

Dok većina vrsta nastanjuje nizinske šume, neke također nastanjuju i planinske i umjerene šume. Većina ih je ograničena na staništa u kojima ima mnogo odumrlog drveća, koje koriste za gniježđenje.

Ishrana bradonjica je mješovita, a voće je njen dominantni dio. Također love i malene životinjice, posebno tijekom gniježđenja. Bradonjice mogu brzo promijeniti ishranu ako je to potrebno: jedu brojne vrste voća, a jedna jedinka može pojesti do 60 različitih vrsta. Također dolaze na plantaže i jedu uzgojeno voće i povrće. Voće jedu cijelo, a kasnije povraćaju neprobavljive dijelove, poput sjemenja (često prije pjevanja). Povraćanje se u gnijezdu rijetko dešava (kao što se dešava kod tukana). Kao i kod njihovih srodnika, za bradonjice se smatra da su važan ekološki faktor i širenju sjemena u tropskim kišnim šumama.

Iako jedu voće, također love i člankonošce, koje kupe sa grana i drveća. Jedu mnogo kukaca, uključujući i mrave, bube i moljce; također jedu i stonoge i štipavce, a neke vrste mogu uloviti i malene kralježnjake poput žaba.

Odnos sa ljudima[uredi VE | uredi]

Bradonjice imaju malo utjecaja na ljude. Deforestacija može imati štetan utjecaj na bradonjice koji ovise o drveću, a pozitivan na one kojima više odgovara otvoreno stanište.

Tri vrste bradonjica su svrstane kao pod rizikom prema IUCN-u: kolumbijski Capito hypoleucus je ugrožen, a Capito quinticolor je ranjiv; obje vrste imaju relativno malen areal kojem prijeti deforestacija radi pravljenja prostora za poljoprivredu (uzgoj kakaa i marihuane), stočarstvo i rudarstvo. Nedavno otkriveni Capito wallacei iz Perua smatra se ranjivim zbog malene populacije (procijenjeno ispod tisuću ptica) iako njegovo zabačeno stanište nije ugroženo.

Sistematika, taksonomija i evolucija[uredi VE | uredi]

Na Floridi su otkrivene fossilne vrste bradonjica iz perioda miocena. Znanstvenici se uglavnom slažu da su najbliži srodnici bradonjica tukani, a da su ove dvije porodice također u srodstvu sa djetlićima i medovođama (sa kojima formiraju red Piciformes).

Svi bradonjice su prije tretirani kao porodica.[2] Međutim, ovo se pokazalo parafiletično po pitanju tukana; tako su u porodici Capitonidae ostali samo američki bradonjice. Afrički bradonjice (Lybiidae) i azijski bradonjice (Megalaimidae), kao i dvije američke vrste iz porodice Semnornithidae su trenutno izbačeni iz porodice. Alternativno, mnogi tukani koji su evoluirali od zajedničkog pretka sa američkim bradonjicama, mogu se svrstati u tradicionalnu porodicu bradonjica. Budući da su razvili mnogo osobina koje su jedinstvene samo za njih, obično se tretiraju kao odvojena porodica.

Vrste[uredi VE | uredi]

Izgled glava raznih vrsta, nacrtao Keulemans, 1891. godine

PORODICA: CAPITONIDAE

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Short, Lester L. (1991). Forshaw, Joseph Encyclopaedia of Animals: Birds, str. 153–154, London: Merehurst Press. ISBN 1-85391-186-0
  2. LL Short, JFM Horne (2002) Family Capitonidae (barbets). in del Hoyo J., Elliott A. & Christie D.A. (2004) Handbook of the Birds of the World. Volume 7. Jamacars to Woodpeckers Lynx Edicions, Barcelona ISBN 84-87334-37-7

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Drugi projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: bradonjice