Breme (Baranjska županija, Mađarska)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Breme ili Brime [1] [2](mađ. Beremend, nje. Bremen) je pogranično veliko selo (mađ. nagyközség) u južnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 48,26 km četvornih. Selo je dugo 6 km i pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

granični prijelaz

Nalazi se na 45° 47' 7" sjeverne zemljopisne širine i 18° 26' 5" istočne zemljopisne dužine, 100 m od najbliže granice sa Republikom Hrvatskom, a zapravo je sa tri strane okruženo teritorijem RH. Od naselja u RH, Baranjsko Petrovo Selo je 1,5 km jugoistočno, Zeleno Polje je 3 km istočno, Novi Bezdan je 3 km južno-jugoistočno, Novo Nevesinje je 4 km južno-jugozapadno, a Torjanci su 4 km jugozapadno.

Kašad je 1 km, Olnica 3 km, a Rastince su 4 km zapadno, Naćfa je 1,5 km sjeverozapadno, Tapoca se nastavlja neposredno sjeverno-sjeverozapadno na Breme, Aršanj je 1,5 km sjeverno, Viljan je 7 km, Madžarboja 6,5 km, a Lapandža je 5 km sjeveroistočno, a Iločac je 5 km istočno. Nekad samostalno selo Pišpek se nalazi neposredno sjeveroistočno od južnog dijela Brimena. Kuće u Pišpeku su udaljene 1 km od samog Bremena, sjeverno od Bremenskog brda.

Upravna organizacija[uredi VE | uredi]

Upravno pripada Šikloškoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7827.

Danas Bremenu pripadaju nekad samostalna sela Pišpek (Püspökbóly)[1] te Verešidba (Vörösi puszta[1]). Istog su poštanskog broja.

Povijest[uredi VE | uredi]

Područje je bilo naseljeno još u mlađem kamenom dobu o čemu svjedoče arheološki nalazi.

Prvi izvor koji spominje ovo selo je iz 1281. godine koje spominje da je Péter Beremen prodao 7 rala zemlje svom rođaku.

Breme je cvalo za vrijeme Hunyadija: u 15. st. je bilo trgovištem (lat. oppidum).

12. kolovoza 1687. je selo opustjelo nakon Aršanjske bitke 1687. godine (znane i kao druga bitka kod Mohača).

Obnova stanovništva je započela 1700-ih.

Već 1769. se u Brimenu nalazila škola.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

  • vađenje vapnenca
  • tvrtka Beremendi Cementgyár

Promet[uredi VE | uredi]

U Bremenu se nalazi krajnja točka odvojka željezničke prometnice koja je nekad spajala Harkanj i Beli Manastir u RH. Odvojak ide sa pruge Barča-Viljan. U selu su tri željezničke postaje, a četvrta se nalazi kod cementare koja je izvan naselja.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Breme (Brime) ima 2815 stanovnika (2001.). Mađari su većina. Romi čine 0,8% stanovnika, a Nijemci 1,9% stanovnika. I jedni i drugi imaju svoju manjinsku samoupravu. U selu su još Hrvati (1,3%) te nekoliko Poljaka i Srba. Skoro dvije trećine sela su rimokatolici, 11% je kalvinista, nekoliko grkokatolika i luterana. Skoro 10% stanovnika je bez vjere, a za 11% se ne zna pripadnost vjeri (nepoznato ili se odbilo izjasniti).

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • spomen zgrada Ferencu Mendeleu
  • kapelica iskupljenja
  • špilja
  • južna točka
  • kupalište (sa krškim vodama)

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, Page white acrobat.png(PDF)
  2. Hrv. glasnik br.5/2009. Pečuh, 29. siječnja 2009.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Breme (Baranjska županija, Mađarska)