Brgljezi

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Brgljezi
Šumski brgljez (Sitta europaea)
Šumski brgljez (Sitta europaea)
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Red: Passeriformes
Podred: Passeri
Natporodica: Certhioidea
Porodica: Sittidae
Lesson, 1828.
Područje života
Rodovi

Sitta
Tichodroma

Brgljezi (lat. Sittidae) su porodica ptica s dva roda Sitta i Tichodroma.

Opis[uredi VE | uredi]

Pravi brgljezi roda Sitta su veoma slični jedni drugima, pa ih je lako prepoznati od ostalih. Gornji dio tijela je uglavnom sive boje, dok je kod nekih tropskih vrsta jarkoplave ili ljubičaste. Mnoge vrste imaju crne pruge preko očiju. Donji dijelovi tijela su sivkastobijele do smeđe boje. Mužjaci i ženke se vrlo malo razlikuju, sa iznimkom brzelja zidarčca, kod kojeg mužjakov vrat postane crn za sezone parenja. Kljun je podug, vrat i rep su kratki. Dužina varira od 9,5 do 20 cm, a težina od 10 do 60 g. Penju se na drugačiji način od djetlića i puzića, ne koristeći rep kao oslonac. Dok se penju, ne postavljaju noge paralelno, već jednu postave visoko, a drugu nisko, kao oslonac.

Oglašavaju se cvrkutanjem i uzastopnim piskutanjem. Njihovu ishranu čine kukci i paukovi, a u jesen i zimu sjemenje. Dvije vrste su ugrožene, a dvije osjetljive.[1]

Razmnožavanje[uredi VE | uredi]

Brgljezi obično žive u parovima ili malim grupama. Tokom zime se često udružuju sa jatima sjenica, djetlića i ostalih šumskih ptica koje traže hranu. Svi se gnijezde u dupljama u drveću ili stijenama, ali postoji nevjerojatna razlika u detaljima tokom izgradnje gnijezda. Neke manje vrste kopaju komore u trulom drvetu kao gnijezdo, bjelogrudi i bjeloobrazni brgljezi trljaju otrovne kukce oko ulaza u gnijezdo, a crvenogrudi koristi razmazanu smolu kao zaštitu. Brgljezi lončari prave gnijezda od blata. Ženka nese 4-10 bijelih jaja sa crvenkastim pjegama. Težina jaja varira od 1 do 2,5 g. Inkubacija traje 14-18 dana, a ptići u gnijezdu ostaju 20-25 dana. Tokom inkubacije mužjak hrani ženku.

Rasprostranjenost[uredi VE | uredi]

Nastanjuju Aziju, Europu, Sjevernu Ameriku i sjever Afrike. Staništa su im šumovita područja, parkovi i stjenovita mjesta. Nijedna vrsta nije prava selica, ali sjeverne populacije se ponekada sele južnije. [2]

Izvori[uredi VE | uredi]

Drugi projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Sittidae
Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: Sittidae