Brno Kabužić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Grof Brno Kaboga-Crijević (tal. conte Bernardo Caboga-Cerva; Dubrovnik, 6. veljače 1785. - Beč, 19. studenog 1855.) bio je plemić Dubrovačke Republike i austrijski general.

Porijeklom iz stare dubrovačke plemićke obitelji Kaboga - Kabužić, inženjer, 1803. služi kao 'oberleutnant' (nadporučnik) (OF-1) u kartografskom odjelu, 1806. godine učvrstio je Trst, 1809. obranio je Prijevoj Lueg u današnjoj Austriji, 1813. dodijeljen je vojsci švedskog prijestolonasljednika. Nakon raznih diplomatskih poslanja: na Jonske otoke, u Albaniju i Crnu Goru, nakon revolucije 1820., pri okupaciji Napulja 1821.-1827. s princom Hessen-Homburga pri ruskom zapovjedništvu, 1831./'32. u zapovjedništvu maršala Diebiča i Paskeviča, nakon toga radio je na utvrđivanju Dalmacije i Češke te kao zapovjednik minerske postrojbe. Između 1836.-1838. je na modenskom dvoru, gdje pomaže sinovima modenskog kneza, zatim je imenovan zapovjednikom modenskih utvrda. Godine 1838. postavljen je u kadrovsko zapovjedništo i imenovan genaral bojnikom (OF-7). Godine 1846. postaje 'Feldmarschall-Leutnant' (podmaršal) (OF-8), 1849. 'Generaldirektor' (glavni zapovjednik) i 1854. 'Feldzeugmeister' (glavni zapovjednik topništva) (OF-9).

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Iako nije tečno govorio hrvatski, na svom radnom stolu je držao Gundulićeva Osmana. Na upite svojih suvremenika o tome odgovarao je: Držim da u ovoj knjizi stoji najveća slava moga naroda i moje domovine. Po svojoj osobnoj želji, iako je umro u carskom Beču, ukopan je u obiteljskoj kapelici sv. Bernarda na Batahovini, u neposrednoj blizini Dubrovnika, a srce mu je našlo mir u dubrovačkoj katedrali gdje i danas stoji epitaf na zidu nasuprot onomu u spomen na Ruđera Boškovićeva. Ivo Kaznačić na upit o tome odgovara: 'Pustite da jedna strana stolne crkve prikazuje Dubrovnik stari, a druga Dubrovnik sadašnji'.[1]

Vidi još[uredi VE | uredi]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Tereza Buconić Gović, Dubrovačke povijesne minijature, 1. izd, vlastita naklada, Alfa 2, Dubrovnik, 1997., ISBN 886.2-32, str. 114.-115.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Carl Georg Heyer von Rosenfeld: Der Adel des Königreichs Dalmatien. In: Siebmacher Bd. IV, 3. izd., Nürnberg 1873. Caboga - stranica 6., 101., XXII, Tablica 3
  • Stratowa - Wiener Genealogisches Taschenbuch, Caboga, Band 2, stranica 96. (Namenserwähnung).

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]