Bužim (BiH)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Za druga značenja, pogledajte Bužim.
Bužim
Buzim Municipality Location.png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Županija Unsko-sanska
Sjedište Bužim
Načelnik Mirsad Šahinović
Površina 129 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

20.707
155/km²

Bužim je manje naseljeno mjesto i središte općine na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Graniči s općinama Bosanska Krupa (na istoku), Cazin (na jugu), Velika Kladuša (na zapadu i sjeveru), te s Republikom Hrvatskom (na sjeveroistoku). Područje općine je uglavnom brdovito.

Prema istoku se pružaju Čava i Dobro Selo uz regionalni put Bužim-Bosanska Otoka-Bosanska Krupa, odnosno Otoka-Bosanski Novi. Osim toga Bužim je povezan sa Bihaćem i Banja Lukom. Pravac prema jugu vodi preko Konjodora za Cazin i dalje prema Bihaću, a pravac prema Dvoru na Uni vodi preko Zaradostova i Bučevaca. Pravac prema zapadu ide preko Lubarde-Pašin Broda-Todorova do Velike Kladuše (na zapad). Pravac Bužim-Varoška Rijeka-Radića Most-Vrnograč-Velika Kladuša i dalje prema Zagrebu, odnosno Radića Most-Bosanska Bojna-Glina-Zagreb.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Općina je po popisu iz 1991. godine imala 16.940 stanovnika.

Bužim (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Bužim
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 1.643 (96,81%) 1.468 (94,70%) 1.275 (97,17%)
Srbi 20 (1,17%) 20 (1,29%) 29 (2,21%)
Hrvati 3 (0,17%) 7 (0,45%) 2 (0,15%)
Jugoslaveni 10 (0,58%) 37 (2,38%) 0
ostali i nepoznato 21 (1,23%) 18 (1,16%) 6 (0,45%)
ukupno 1.697 1.550 1.312

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Bag, Bužim, Dobro Selo, Konjoder, Lubarda, Mrazovac i Varoška Rijeka.

Povijest[uredi VE | uredi]

Bužimska tvrđava

Područje bužimske općine bilo je naseljeno prije dolaska Rimljana u ove krajeve. Stanovništvo ovog područja bavilo se zemljoradnjom, stočarstvom, vađenjem i taljenjem ruda, te trgovinom. Postojanje kovnice novca u 14. stoljeću govori da je trgovina za ondašnje prilike bila razvijena.

Grad Bužim je poznat u Hrvatskoj jer se za Bužim veže znamenita porodica knezova Keglevića.U staro doba poznat je kraj današnjeg Bužima u kotoru Krupskom pod imenom Čava. Nije poznato kako i kad je Bužim dospio pod vlast knezova Celjskih. Valjda se to dogodilo u isto doba kada su Celjski zavladali Krupskim gradom (1429).

Godine 1576 godine Ferad paša zauzeo Bužim. Od tog doba Bužim je ostao sveta turska zemlja. Osmanlije u grad postaviše veliku posadu od 50 konjanika i 130 pješaka.Zadnji veliki pokušaj da povrate Bužim desio se 1578 godine kad ga je ban Kristof Ungand sa vojskom došao pod grad al nije ga uspio zauzeti.Također je godine 1737 General Karlovački Cetin opsjedao grad Bužim. Nakon što je Ali-paša 4 kolovoza iste godine razbio austrisku vojsku kod Banjaluke i Cetin se morao povući.

Današnji stanovnici Bužima pripovjedaju da je bužim osvojilo 8 Turaka a zvali su se: Šahin,Čerkin,Kalauz,Sikleuša,Harčeta,Abdija,Pajalin i Selim ovaj zadnji je bio Cigan a od njega je potekla Elkasova Rijeka.[1]

Stari grad Bužim bio je utvrda a oko njega su bila naselja. Stari grad leži na nadmorskoj visini 325 metara. Bio je jedan od najvećih gradova u Krajini, a čuvali su ga dizdari i stražari. Branjen je puškama i topovima. Na ovom velikom srednjovjekovnom zdanju ističu se donzon kule, puškarnice, odaje tamnice, bastioni i tabije (bedemi, utvrde) sa ostacima zidova stare džamije. Grad je renesansna građevina koja je bila vojna utvrda i plemićki dvorac. Ispod grada nalazi se drvena džamija sa drvenim minaretom, sagrađena u 18. vijeku, za koju se smatra najstarijom drvenom džamijom na čitavom Balkanu. Unutrašnjost džamije je tipično orijentalna: prekrivaju je stari šareni ćilimi, a tu su i stari orijentalni dokumenti i mala priručna biblioteka vjerskih i svjetovnih knjiga. U haremu ove džamije su nišani bosanskih alima (učenjaka), gazija (junaka), šehida (poginulih u boju) uz daleko poznate fenomene hadžijskog kamenja, džumanskih dova i mezarovi.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

S obzirom na reljef, poljoprivredne površine su teško obradive, a velika pažnja se pridaje stočarstvu. Šumsko bogatstvo je veliko, ali slabo iskoristivo, jer prevladava grab.

U općini Bužim se nalazi najveći rudnik mangana u Bosni i Hercegovini, koji ,međutim, više ne radi jer se iskorištavanje rude ne isplati. Postoje i velika ležišta pješčara i dolomita koji se intenzivno iskopavaju, pod nadzorom najveće bužimske tvrtke za proizvodnju građevinskog materijala.

Iako je urbani centar veoma mali, brojni su ugostiteljski objekti i trgovačke radnje, kao i benzinske crpke, što upućuje na povećanje standarda života.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

U Bužimu postoji 21 športski klub, od kojih su neki:

  • nogometni klub Vitez, najpoznatiji i najstariji sportski kolektiv općine
  • nogometni klub Mangan
  • taekwondo klub "Asim Bajrektarević - Hamza", čiji su članovi često reprezentativci BiH
  • taekwondo klub "Fadil Bajrektarević - Gazija"
  • odbojkaški klub Bužim (muški i ženski klub)
  • košarkaški klub Bužim
  • rukometni klub Bužim
  • OKI Bužim
  • malonogometni klub Galeb
  • šahovski klub Bužim
  • Klub ekstremnih sportova Exit
  • karate klub Bužim.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. BIHAĆKA KRAJINA, Radoslav Lopašić, 1890.
  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  • internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Bužim (BiH) koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Bužim (BiH) treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.