Bubamare

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Bubamare
Coccinella septempunctata
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Arthropoda
Potkoljeno: Heksapodi
Razred: Insecta
Infrarazred: Neoptera
Red: Coleoptera
Natporodica: Cucujoidea
Porodica: Coccinellidae
Latreille, 1807.
Područje života
Podporodice

Chilocorinae Mulsant, 1846
Coccidulinae Mulsant, 1846
Coccinellinae Latreille, 1807
Epilachninae Ganglbauer, 1899
Scymininae Mulsant, 1846
Sticholotidinae Weiss, 1901

Bubamare ili božje ovčice (lat. Coccinellidae) porodica su kukaca, a predstavnici su joj vrste: dvotočkasta bubamara Adalia bipunctata, sedmotočkasta bubamara (Coccinella septempunctata), Anatis ocellata, četrnaesttočkasta bubamara (Propylea quatuordecimpunctata), Exochomus quadripustulatus, crna dvotočkasta bubamara (Chilocorus renipustulatus (Scriba), desettočkasta božja bubamara (Adalia decempunctata) i dr. Samo u srednjoj Europi ima ih oko 80 vrsta. Sedmotočkasta bubamara (Coccinella septempunctata) najčešća je vrsta u našim krajevima. Često prezimljuje na hladnim mjestima u kućama.

Bubamare se hrane biljnim štetnicima (lisne uši), a njezine ličinke, čiji razvoj traje 3 do 5 tjedana, dnevno pojedu 20 do 30 lisnih ušiju. Na istočnoj crnomorskoj obali Turske postoji i predatorska vrsta Serangium parcesetosum, koja se koristila za suzbijanje štetnika. Bubamare žive na lišću zelenih biljaka, a u zimi ispod suhe kore drveća. Kad je bubamara u opasnosti brani se tzv. refleksnim krvarenjem, tj. ispušta krv (hemolimfu) iz nožnih zglobova. Ta "krv" sadrži vrlo neugodnu tvar (kokcinelin, alkaloid coccinellin) koja odbija većinu ptica i mrava.

Osnovne značajke[uredi VE | uredi]

  • Duljina: 1,5 mm - 12 mm
  • Boje: žive boje, od narančaste, crvene ili žute u kombinaciji s crnom bojom.
  • Krila: Prednji kraj krila tvori pokrilje, a stražnjim krilima leti.
Stražnja su krila bubamara opnasta i znatno veća od prednjih (Harmonia axyridis)
Bubamare tijekom parenja
Sedmotočkasta bubamara u lovu na biljne uši
Ličinka bubamare

Razmnožavanje[uredi VE | uredi]

  • Vrijeme parenja: proljeće i ljeto
  • Broj jajašaca: 3 - 300, ovisno o vrsti
  • Trajanje inkubacije: 5 - 8 dana

Način života[uredi VE | uredi]

  • Ponašanje: prezimljuje u skupinama
  • Hrana: pretežno lisne uši
  • Životni vijek: oko godinu dana

Životni prostor[uredi VE | uredi]

Iako žive posvuda u svijetu, najviše su zastupljene na područjima umjerene klime u Europi i Sjevernoj Americi. Mnogo su rjeđe u tropskim kišnim šumama, koje su domovina mnogih vrsta kukaca. U osobito velikom broju nalaze se na površinama koje je čovjek već promijenio, kao na primjer u zapuštenim vrtovima, zaštićenim nasadima i neobrađenim površinama, jer ondje u izobilju ima biljnih uši koje su bubamarama glavna hrana.

Tek prije kratkog vremena u Europi su osnovane farme za uzgoj bubamara kako bi se vrtlare potaknulo da umjesto kemijskih sredstva u borbi protiv nametnika koriste njih.

Hrana[uredi VE | uredi]

Većina bubamara hrani se lisnim ušima. Lisne se uši sporo gibaju i ne mogu se braniti tako da bubamarama nisu potrebne lovačke vještine da ih ulove. Odrasli kukci pojedu 40-50 biljnih uši dnevno, odnosno do 3000 tijekom svog života, a ličinka pojede i do 600 biljnih uši. Neke bubamare jedu grinje, a neke štitaste uši. U Južnoj Africi postoje vrste bubamara koje su isključivo biljojedi.

Odrasla sedmotočkasta bubamara (Coccinella septempunctata) pojede 30-40 grinja na dan, 90 odraslih štitastih uši i do 300 ličinki štitastih uši.

Razvojni ciklus[uredi VE | uredi]

Većina bubamara pari se u proljeće i ljeto. Ženka zatim polaže jaja (3-300 ovisno o vrsti) na peteljke listova blizu kolonija biljnih uši.

Jaja su ovalna, svijetlih boja, mliječno bijela ili žuta, a pred izlazak ličinki jaja mijenjaju boju i postaju zelena. Nakon 10 dana iz jaja izlaze ličinke. Ličinke (dvotočkaste) božje ovčice izlaze iz jaja nakon 5-8 dana. Potpun razvoj od jaja, pa preko četiri stadija ličinke do odraslog oblika traje oko dva mjeseca.

Ličinke su produljenog oblika, tamnozelene, a na tijelu imaju bradavičaste nastavke žute i crne boje. Izrazito su proždrljive te se kreću u svim smjerovima tražeći hranu. Tijekom sljedećih 10-15 dana mogu pojesti 350-400 biljnih uši. Brzo rastu, pa se presvlače više puta tijekom života.

Nakon toga se zakukulje tako da se krajem tijela pričvrste na list ili grančicu a stadij kukuljice traje nekoliko dana. Cjelokupni razvojni ciklus traje od 4-7 tjedana tako da se tijekom ljeta može razviti više generacija.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Bubamare
Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: Bubamare
Wiktionary-logo.svg Pogledajte rječničku natuknicu bubamara u Wječniku, slobodnom rječniku.