Budva

Budva Будва
Grb
Osnovni podaci
Osnovan	5. stoljeće pr. Kr.
Stanovništvo  - grad  - općina	10.918 15.909
Površina općine	122 km²
Koordinate	42°06′N 18°29′E
Pozivni broj	+382 33
Registracijska oznaka	BD
Gradonačelnik	Rajko Kuljača
Službene stranice	www.budva.me
Karta

Budva (crnogor. ćiril. Будва, tal. Budua) je grad i općina na Crnogorskom primorju, Crna Gora.

Budva se smatra jednim od najstarijih naselja na Jadranu. Prema legendi, osnivač Budve bio je Kadmo, sin feničanskog kralja Agenona, vladar Tebe, muž Arejeve i Afroditine kćeri Harmonije. U dubokoj starosti supružnici su bili prinuđeni da napuste grad. Na volovskoj zaprezi (otud naziv Butoe - volovi) došli su u zemlju Ilira i zagospodarili njome. Veruje se da se Kadmov i Harmonijin grob nalazi u blizini Epidamna, današnjeg Drača.

Usponi velikih sredozemnih kultura obilježili su duh ovog grada, koji se osjeća i danas, kada je Budva izrasla u jedinstveni turistički biser ovog dijela Jadrana. Kao turističko odredište ovaj grad je poznat odavno - prvi turisti ovdje su stigli još 1923. godine, a danas Budvu često nazivaju i "metropolom turizma" jer je najposjećenija destinacija u Crnoj Gori i jedna od najposjećenijih na Jadranu. Ono što privlači ljude i dovodi ih u Budvu je prije svega nešto što je priroda darovala ovom kraju, a darovala mu je neponovljivu ljepotu sunca, mora i nisku bisernih plaža u podnožju gorostasnih planina.

Panoramom budvanske rivijere rasprotranjeni su slikoviti, prirodnim ljepotama prožeti gradići koji ovom dijelu obale daju neponovljivu draž. Izdvajaju se

• Sveti Stefan
• Miločer i
• Petrovac

Velika vrijednost Budve je i njena kulturna i povijesna baština: brojni spomenici, iskopine, tvrđave, samostani i crkve.

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2003. godine, općina Budva imala je 15.909 stanovnika, raspoređenih u 33 naseljena mjesta.

Nacionalni sastav:

• Crnogorci - 7.211 (45,32)
• Srbi - 6.502 (40,86)
• Hrvati - 178 (1,11)
• nacionalno neopredijeljeni - 1.116 (7,01)
• ostali - 902 (5,70)

Vjerski sastav:

• pravoslavci - 14.142 (88,89)
• katolici - 423 (2,65)
• ostali - 394 (2,47)
• neopredijeljeni - 553 (3,47)
• ne vjeruju - 267 (1,67)
• nepoznato - 130 (0,85)

Naseljena mjesta

Bečići, Blizikuće, Boreti, Brajići, Brda, Budva, Buljarica, Čami Do, Čelobrdo, Čučuke, Drobnići, Đenaši, Ilino Brdo, Kaluderac, Katun Reževići, Krstac, Kuljače, Lapčići, Markovići, Novoselje, Petrovac na Moru, Pobori, Podbabac, Podostrog, Prijevor, Pržno, Rađenovići, Rijeka Reževići, Sveti Stefan, Stanišići, Tudorovići, Viti Do, Zukovica,

Nacionalni sastav po naseljenim mjestima, 2003.

Apsolutna etnička većina:

██ Srbi

██ Crnogorci

Relativna etnička većina:

██ Srbi

██ Crnogorci

Nacionalni sastav stanovništva općine Budva, po naseljenim mjestima, prema popisu iz 2003.
naseljeno mjesto	ukupno	Crnogorci	Srbi	Hrvati	neopredijeljeni	ostali
Bečići	771	264	405	12	51	39
Blizikuće	0	-	-	-	-	-
Boreti	231	139	73	2	14	3
Brajići	30	13	16		1
Brda	0	-	-	-	-	-
Budva	10,918	5,260	4,177	134	784	563
Buljarica	160	113	40		1	6
Drobnići	22	4	16			2
Viti Do	197	41	121		31	4
Čami Do	9	9
Čelobrdo	5		3		1	1
Čučuke	0	-	-	-	-	-
Đenaši - uk.3, Srbi - 3	3		3
Ilino Brdo	0	-	-	-	-	-
Kaluderac	247	109	98		24	16
Katun Reževići	45	19	24			2
Krstac	18	13	3			2
Kuljače	13		12			1
Lapčići	35	12	17
Markovići	94	33	24	1		36
Novoselje - uk.1, Srbi - 1	1		1
Petrovac na Moru	1,485	624	633	17	113	88
Pobori	29	22	6		1
Podbabac	4	2				2
Podostrog	364	152	167	1	27	17
Pržno	310	109	155		24	22
Prijevor	449	139	234	4	23	49
Rađenovići	0	-	-	-	-	-
Rijeka Reževići	41	20	9		8	4
Sveti Stefan	411	109	256	11		29
Stanišići	5	2	2			1
Tudorovići	4		4
Zukovica	8	3	3			2
ukupno	15,909	7,211 (45.32%)	6,502 (40.86%)	178 (1.11%)	1,116 (7.01%)	902 (5,70%)

Jezici

• srpski - 11.815 (74,26%)
• crnogorski - 3.042 (19,12%)
• hrvatski - 86 (0,54%)
• ostali i nepoznato - 966 (6,08%)

Vidi još

• Knezovi budvanske komune
• Budvanska biskupija
• Budvanska rivijera

Vanjske poveznice

• Službena stranica

Nedovršeni članak Budva koji govori o gradu u Crnoj Gori treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.