Bukin

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Bukin (srp.: Младеново, mađ.:Dunabökény, njem Bukin) je selo u Bačkoj, u autonomnoj pokrajini Vojvodini, Srbija.

Povijest[uredi VE | uredi]

Osnovao ga je mađarski kralj Bela IV. u 13. stoljeću.

Za vrijeme nadbiskupa Ferenca Klobusitzkog (1751.–1760.), Bukin je dobio svoju vlastitu župu, koja je bila dijelom Subotičke biskupije.[1]

Selo je dvaput teško poplavilo: 1750. i 1810., onesposobivši sve stambene i gospodarske objekte za daljnju uporabu, prisilivši ljude na ponovnu izgradnju sela kilometar i pol prema sjeveru od izvornog mjesta.

Starinom je Bukin bilo selo šokačkih Hrvata [2]. Već krajem 18. st. je počelo doseljavanje Nijemaca u Bukin, tako da su ekonomski potisnuli šokačke starosjeditelje. Imovina je sve više dolazila u ruke doseljenih Nijemaca. Do 20. st. je selo bilo 80% ponijemčeno, a starosjediteljski šokački Hrvati su se raselili na sve strane. Rashrvaćenju Bukina su 1900. pridonijele i ugarske vlasti, koje su promijenile staro ime i dale mu ime Dunabokeny. Gospodarski je Bukin je bio napredno selo. Već 1912. je postao samostalnom općinom. Selo je poslije mijenjalo ime više puta, kako se mijenjala vlast: 1918. ulaskom u Kraljevinu SHS je opet ostalo Bukin, a mađarskom okupacijom 1941. je vraćeno Dunabokeny, a novo preimenovanje je uslijedilo 1945., nakon drugog svjetskog rata, u kolonizaciji Vojvodine 1945. - 1948., organizirano je doseljeno u Bukin stanovništvo iz Bugojna, Glamoča, Prozora, Kupresa, Livna i Bosanske Krupe, a preimenovano je u "Mladenovo", po kasnijem nositelju naslova "narodni heroj" Mladenu Stojanoviću. Krajem rata su mjesni Nijemci otišli iz Bukina, što protjerivanjem, što tako što su pobjegli pred Sovjetima i partizanskom vlašću. Mjesna zajednica šokačkih Hrvata je i nakon odlaska Nijemaca ostala pod njemačkim utjecajem, budući da su brojni bili i bračno povezani s njima.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Nalazi se na 45°18' sjeverne zemljopisne širine i 19°16' istočne zemljopisne dužine.

Upravna organizacija[uredi VE | uredi]

Nalazi se u općini Bačka Palanka, u južnobačkom okrugu.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Danas u selu živi 3358 stanovnika. Selo ima apsolutnu srpsku većinu.

Narodnosni sastav 1991.:

Narodnosni sastav 2002.:

Povijesna naseljenost[uredi VE | uredi]

  • 1961.: 5080
  • 1971.: 4125
  • 1981.: 3380
  • 1991.: 3363

Poznati stanovnici[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Slobodan Ćurčić, Broj stanovnika Vojvodine, Novi Sad, 1996.
  • Ante Sekulić, Hrvatski bački mjestopisi

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Zvonik, br.6, lipanj 2003.
  2. Josip Andrić: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 42

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]