Buzău (grad)

Koordinate: 45°09′N 26°49′E / 45.150°N 26.817°E / 45.150; 26.817
Izvor: Wikipedija
Buzău
Palača u Buzau
Palača u Buzau
Palača u Buzau
Grb
Grb
Koordinate: 45°09′N 26°49′E / 45.150°N 26.817°E / 45.150; 26.817
Država: Rumunjska
Županija: Buzău
Vlast
 - gradonačelnik Constantin Boşcodeală
Površina
 - Ukupna 81,3 km²
Visina 95 m
Stanovništvo (2002.)
 - Grad 134.227
 - Gustoća 1.637,34 stan/km²
Vremenska zona EET (UTC+2)
 - Ljeto (DST) EEST (UTC+3)
Pozivni broj (+40) 02 38
Službena stranica www.primariabuzau.ro
Zemljovid
Položaj Buzăua u Rumunjskoj
Položaj Buzăua u Rumunjskoj

Položaj Buzăua u Rumunjskoj

Buzău (njemački: Busäu) je grad u jugoistočnoj Rumunjskoj, glavni grad županije Buzău.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Grad Buzau se nalazi u podnožju krajnje istočnih Karpata, na mjestu njihovog prelaska u Vlašku nizinu na 88 do 101 metra nadmorske visine. Grad se razvio oko rijeke Buzău u rumunjskoj povijesnoj pokrajini Vlaškoj.

Klima grada je kontinentalna s prosječno 500 mm padalina godišnje. Ljeta u gradu mogu biti veoma topla i suha, a zimi može napadati i 30 cm snijega.

Područje Buzaua prvi put se u spisima spominje u starorimsko doba (oko 400. g. pr. Kr.). Tada se ono spominje u vezi s pokrštavanjem mjesnog stanovništva. Iz tog vremena potječu i danas otkriveni grobovi.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Tijekom srednjeg vijeka Buzau dobiva izvanredni značaj i predstavlja trgovačko i kulturno središte. Postoje pisani podatci da je grad već u 12. stoljeću bio utvrđen zidinama s četiri gradska vrata. Ime Buzau kao trgovačkog grada prvi put se spominje 1431. godine. Godine 1500. vlaški dvor osniva episkopiju u gradu, koja je bila nadležna za istočni dio Vlaške. U to vrijeme Buzau je četvrti grad po veličini u zemlji. Grad je istovremeno prerastao u važno trgovačko središte sa sajmom.

Spomenik sovjetskim vojnicima

Na prijelazu u suvremeno doba (18. stoljeće) nekoliko ratova vođenih između Turaka i kršćanskih sila sjeverno od Vlaške na ovom području dovelo je do potpunog uništenja grada. Dodatni udarac bile su i epidemije koje su pratile ratna stradanja. Posljednje stradanje grad bilo je 1821. godine zbog Grčkog ustanka, poslije čega se pristupilo razvoju suvremenog grada na svim njegovim poljima. U prvoj plovini 19. stoljeća grad se brzo razvija, otvaraju se škole, uvodi se ulična rasvjeta, grade se i popravljaju ceste i ulice. Ruska vojska okupirala je grad na tri godine (1853. – 56.) tijekom Krimskog rata. Do Prvog svjetskog rata Buzau dobiva gradsku bolnicu, kazalište, gradsku kuću, željezničku stanicu.

Poslije Prvog svjetskog rata grad se postupno razvija u industrijsko središte sa suvremenim ulicama i trgovima. Godine 1944. vojska SSSR-a je ušla u grad, što je označilo početak komunističke vladavine u Rumunjskoj. Grad doživljava buran razvoj u sljedećim desetljećima, povezan s masovnom izgradnjom i industrijalizacijom, ali je to bilo praćeno rušenjem brojnih vrijednih starih četvrti i zgrada. Grad se i danas oporavlja od ovako krupnih i često nepotrebnih mjera i postupno razvija u novim uvjetima.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Po popisu stanovništva iz 2002. godine grad ima 134.227 stanovnika, dok je prosječna gustoća naseljenosti 1,637.34 stan/km²[1]

Kretanje broja stanovništva[uredi | uredi kôd]

  • 1832.: 2.567
  • 1864.: 9.027
  • 1892.: 17.300
  • 1900.: 21.000
  • 1941.: 44.511
  • 1968.: 66.433
  • 1977.: 101.149
  • 1992.: 148.087
  • 2002.: 134.227

Prema vjeroispovijesti 98,79% stanovništva grada su pravoslavci.

Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Buzău (grad)