Castel del Monte

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Castel del Monte

Flag of UNESCO.svg Svjetska baština - UNESCO
Castel del Monte
Flag of Italy.svg Italija


Castel del Monte na karti Italija
Castel del Monte
Castel del Monte
Lokacija Castel del Montea u Italiji
Godina uvrštenja: 1996. (20. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, ii, iii
Ugroženost: ne
Poveznica: UNESCO
Panoramska fotografija unutarnjeg dvorišta od 360°

Castel del Monte (talijanski: Dvorac na brdu) je srednjovjekovni dvorac rimsko-njemačkog cara Fridrika II. izgrađen 1240.-1249. godine u pokrajini Apulia u južnoj Italiji.

Povijest[uredi VE | uredi]

Fridrik II. je vjerojatno bio inspiriran oktogonalnom Kupolom na stijeni (džamiji u Jeruzalemu) koju je vidio na svom križarskom pohodu, ali i Dvorskom kapelom Karla Velikog u Aachenu. Osmerokut vjerojatno predstavlja posredni simbol između kvadrata (koji predstavlja zemlju) i kruga (koji predstavlja nebo) - vjerojatno aluzija na Fridrika kao vladara po božjem poslanju.

Dvorac je završen 1249. godine i korišten je prije svega kao lovački dom za Fridrika II. do njegove smrti 1250. godine. Kasnije je pretvoren u zatvor, korišten kao sklonište od kuge i naposljetku pao u zaborav. Izvorno je posjedovao mramorne zidove i stupove koje su pokrali i raznijeli razni vandali.

Nakon što je stoljećima bio napušten, otkupila ga je talijanska vlada 1876. godine za sumu od 25,000 lira, i započela je njegovu restauraciju 1928. godine.

Središnji zaplet u romanu "Ime ruže" Umberta Ecoa je srednjovjekovna utvrda "Aedificium" koja je zasigurno utemeljena na Castelu del Monte.

Castel del Monte je upisan na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi 1996. godine.

Castel del Monte se nalazi na stražnjoj strani talijanske kovanice Eura od 1 centa.

Plan dvorca

Arhitektura[uredi VE | uredi]

Castel del Monte je primjer zamka koji, budući da se nalazi izvan grada, ima snažan obrambeni izgled. To se očituje u dvostrukom zatvaranju prema van, kulama (26 m visokim), ali i zidovima (25 m). Ipak, bitan novi element, više karakterističan za gotiku nego za romaniku, je otvaranje u veliko središnje dvorište (promjera 56 metara), ali i nedostatak opkopa oko dvorca i mosta na ulazu.

Još jedan detalj koji dokazuje kako je ova građevine zamišljena više kao dvorac za uživanje nego kao obrambena utvrda jesu stubišta u kulama koje vode na drugi kat. Ona su, naime, zakrivljena s desna ulijevo, dok je praksa u srednjem vijeku bila da se stubišta prave zakrivljena slijeva udesno kako bi se onemogućilo eventualnim neprijateljima da idući nagore zamahuju mačevima, dok su branitelji mogli odozgo lagano da se brane zamahujući mačevima u desnoj ruci.

Tlocrt utvrde (ali i njenih osam kula) je izveden isključivom uporabom osmerokuta u strogoj simetriji što ukazuje na geometrijsku kompoziciju.

Ulazna vrata plastički su izdvojena i naglašena visokim zabatom, kapitelima i vijencem. Podjelu unutrašnjosti na dva kata čitamo izvana po uskom zaobljenom vijencu koji obilazi čitavu građevinu i dijeli je horizontalno.

Izvori[uredi VE | uredi]

Poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Castel del Monte

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]