Celjski grofovi
Celjski grofovi (njem. Grafen von Cilli, slov. Celjski grofje, mađ.: Cillei grófok), velikaška obitelj njemačkog podrijetla. U 12. stoljeću poznati su pod imenom Žovneški i gospodari su posjeda u Savinjskoj dolini i Kranjskoj.[1] tijekom 14. stoljeća doživjeli su znatan uspon i proširili svoj utjecaj i posjede na Hrvatsku.
Povijest [uredi]
Isprva su bili gospodari grada Žovneka u Savinjskoj dolini. Godine 1322. nasljedstvom su postali gospodari Celja.[2] Posjede su širili kupovinom i rodbinskim vezama. Tako se Herman I. oženio Katarinom, kćerkom bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića. Njihov sin bio je Herman II. začetnik obiteljske moći. Oslanjanjem na Luksemburgovce, stekao je Međimurje i posjede u Hrvatskom zagorju, a 1406. naslov hrvatskog bana.[3] Godine 1418. proširio je obiteljske posjede i vlast na grofovije Ortenburg i Sternberg te vlastelinstva u Koruškoj i Kranjskoj.
Godine 1436. Celjski grofovi postali su državni knezovi Svetog Rimskog Carstva i time se oslobodili vrhovništva Habsburgovaca. Daljnjim ženidbenim vezama proširili su svoju vlast i utjecaj na Hrvatsku i Slavoniju, a uplitali su se i u unutrašnje prilike Ugarske, Češke i Austrije. Također, pretendirali su i na kraljevske krune u Bosni i Austriji.[4]
Bili su u sukobu s velikaškom obitelji Hunyadi s kojima su se pomirili 1451. godine, no za vrijeme bitke kod Beograda protiv Turaka, Ulrik II. se opet sukobio s Ladislavom Hunyadijem te je u svađi ubijen i s njime je 1456. izumrla obitelj Celjskih grofova.
Bilješke [uredi]
- ↑ Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 35.
- ↑ Opća enciklopedija, str. 41.
- ↑ Opća enciklopedija, str. 41.
- ↑ Opća enciklopedija, str. 41.
Literatura [uredi]
- Opća enciklopedija, JLZ, Zagreb, 1977.
- Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. IV, Zagreb, 2005. ISBN 953-7224-04-X
Nedovršeni članak Celjski grofovi koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.