Celtis australis

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Košćela crna
Celtis australis
Celtis australis
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Rosales
Porodica: Cannabaceae
Rod: Celtis
Vrsta: C. australis
Dvojno ime
Celtis australis
L.
Područje života

Košćela crna također poznata i kao koprivić, ladonja ili pelegrinka (Celtis australis L.), je bjelogorično stablo koje može narasti 20-25 metara visine.

Lišće: Jednostavno, izmjenično, oštro nazubljeno, grubo na vršcima, ima dlačice s donje strane, 5 do 15 cm dužine i tamnosivo/zeleno tijekom sezone, blijedi do svijetložute boje prije nego što otpadne ujesen.

Cvjetovi: cvjetovi su hermafroditski (imaju muške i ženske organe), mali, zeleni, bez latica, pojedinačni ili u malim nakupinama. Nisu zanimljivi kao ukras.

Plodovi: Male, tamnoljubičaste bobice (koštunice), 1 cm promjera, vise u kratkim grozdovima i izuzetno su popularne među pticama i drugim životinjama.

Kora: Glatka, siva kora razvija slikovite plutaste bradavice i kvrge u starijoj dobi.

Stanište[uredi VE | uredi]

Biljka voli lagana (pijesak) i srednja (ilovasta) tla, voli dosta suho tlo i može rasti u nutritivno siromašnoj zemlji. Prijaju joj kisela, neutralna i lužnata (alkalna) tla. Ne može rasti u sjeni. Podnosi suha i vlažna tla i može tolerirati sušu. Mediteranska klima joj posebno pogoduje.

U Indiji, na Urdu/hindskom jeziku, zove se "ber"

Stablo je također široko rasprostranjeno na Bliskom istoku.

Upotreba[uredi VE | uredi]

Često se sadi kao ukrasna biljka jer je otporna na onečišćenje zraka i dugo živi. Krošnja ljeti pruža ugodnu sjenu.

Plod ovog stabla je sladak i jestiv, a može se jesti sirov ili kuhan. Lišće i plod zatvaraju, smiruju i jačaju želudac. Uvarak od lišća i plodova se koristi u liječenju amenoreja, teških i menstrualnih i intermenstrualnih krvarenja i grčeva (kolika). Uvarak se također može koristiti za stezanje sluznice u liječenju proljeva, dizenterije i čireva u probavnom traktu.

Iz kore se dobiva žuta boja.

Drvo - vrlo tvrdo, podatno, izdržljivo. Obožavaju ga tokari. Od savitljivih tankih izdanaka izrađuju se štapovi za hodanje.

Povijest[uredi VE | uredi]

Europski koprivić, Celtis australis, je, pretpostavlja se, bio lotos starih, čiji su plod Herodot, Dioskorid i Teofrast opisali kao sladak, ukusan i zdrav. Homerov Odisej spominje "jedače lotosa" i "lotos" u Odiseji, Knjiga IX.[1] Plodovi i njihovo djelovanje opisani su u Tennysonovoj pjesmi Jedači lotosa.

Hrvatski nazivi[uredi VE | uredi]

Ivan Šugar[2] navodi mnoštvo hrvatskih naziva za ovu vrstu, abecednim redoslijedom:

balačinka, čiburić, ćići borići, drenjula, fafarikul, fafarikule, fafarinka, fafarika, farikul, gangulić, glandulić, glangulić, grangulić, haharinka, kastanjuole, kompriva, koprivac, koprina, kopriva, kopriva stup, koprivić, koprivnjak, koprna, koprnja, koprva, kostanja, kostanjula, kostela, kostelić, kostelj, kostelja, koster, kostila, kostilja, kostjela, kostrila, košćela, košćela crna, košćil, koštel, koštela, koštil, kršanac, kupriva, ladonja, landonja, ledonja, lidonja, pelegrinka, pokriva, pokrivići, pokrova, popriva, poprivić, taferikola

Vidjeti također[uredi VE | uredi]

Celtis tournefortii, košćela bijela
Celtis occidentalis, američka košćela

Referencije[uredi VE | uredi]

  1. Keeler, Harriet L. (1900). Our Native Trees and How to Identify Them, str. 249–252, New York: Charles Scriber's Sons.
  2. Ivan Šugar, Hrvatski biljni imenoslov (Nomenclator botanicus Croaticus), 857, Matica hrvatska, Zagreb, 2008.
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Celtis australis.