Cestica

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Cestica
Cestica (grb).gif
Cestica na karti Hrvatska
Cestica
Cestica
Cestica na karti Hrvatske
Koordinate: 46°22′N 16°07′E / 46.37°N 16.12°E / 46.37; 16.12
Županija Varaždinska
Načelnik općine Mirko Korotaj
Naselja u sastavu općine Babinec, Brezje Dravsko, Cestica, Dubrava Križovljanska, Falinić Breg, Gornje Vratno, Jarki, Kolarovec, Križanče, Križovljan Radovečki, Mali Lovrečan, Malo Gradišće, Natkrižovljan, Otok Virje, Radovec, Radovec Polje, Selci Križovljanski, Veliki Lovrečan, Virje Križovljansko, Vratno Otok
Površina 46 km2
Stanovništvo (2001.) 5.678
Poštanski broj 42208 Cestica

Cestica je općina u Hrvatskoj. Smještena je u Varaždinskoj županiji. Općinska uprava smještena je u naselju Cestica.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Općina Cestica smještena je jednim svojim dijelom na vinorodnim brežuljcima, a drugim u plodnoj nizini rijeke Drave na sjeveru Hrvatskog zagorja. Prostire se na površini od 46 km2. Općina se sastoji od naselja: Babinec, Brezje Dravsko, Cestica, Dubrava Križovljanska, Falinić Breg, Gornje Vratno, Jarki, Kolarovec, Križanče, Križovljan Radovečki, Mali Lovrečan, Malo Gradišće, Natkrižovljan, Otok Virje, Radovec, Radovec Polje, Selci Križovljanski, Veliki Lovrečan, Virje Križovljansko, Vratno Otok.

Općina Cestica graniči sa općinama Petrijanec, Vinica i Donja Voća, te svojim velikim dijelom sa Republikom Slovenijom.

Na području općine se nalazi i dio Ormoškog jezera koje je akumulacija HE Varaždin.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Cestica imala je 5.678 stanovnika, raspoređenih u 20 naselja:

Nacionalni sastav, 2001.[uredi VE | uredi]

Uprava[uredi VE | uredi]

Općinsku upravu čini peteročlano općinsko poglavarstvo na čelu s općinskim načelnikom Mirkom Korotajem. Predstavničko tijelo općine je općinsko vijeće koje ime 15 članova. Većinu u Općini ima Hrvatska narodna stranka.

Povijest[uredi VE | uredi]

Nekad je tim krajem prolazila stara rimska prometnica Ptuj - Osijek. Na njenom ulasku u Hrvatsku, najstariji zemljovidi bilježe antičko naselje Ramista. Zbog skele kojom se moglo preći Dravu u turska vremena, mjesto se zvalo Brod, a danas je tamo međunarodni granični prijelaz Dubrava Križovljanska. Na temelju arheoloških nalaza, povjesničar A. B. Krčelić, nedaleko mjesto Babinec poistovjećuje s bivšim panonskim Anicijem. Na kamenom stupu Trpećeg Isusa iz 1658. godine urezan je i naziv Babnik.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]