Cetingrad

Koordinate: 45°09′N 15°44′E / 45.15°N 15.73°E / 45.15; 15.73
Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Cetingrad (Cetingrad))
Cetingrad

grb
Država Hrvatska
Županija Karlovačka

NačelnikMarina Kalić (Nezavisna lista)
NaseljaBatnoga, Begovo Brdo, Bilo, Bogovolja, Buhača, Cetingrad, Cetinski Varoš, Delić Poljana, Donja Žrvnica , Donje Gnojnice , Đurin Potok , Glinice, Gnojnice, Gojkovac, Gornja Žrvnica, Gornje Gnojnice, Grabarska, Kapljuv, Kestenje, Komesarac, Kruškovača, Kuk, Luke, Maljevac, Maljevačko Selište, Pašin Potok, Podcetin, Polojski Varoš, Ponor, Ruševica, Sadikovac, Srednje Selo, Strmačka, Šiljkovača, Tatar Varoš, Trnovi

Površina[1]136,8 km2
Površina središta4,3 km2
Koordinate45°09′N 15°44′E / 45.15°N 15.73°E / 45.15; 15.73

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno1 491
– gustoća11 st./km2
Urbano293
– gustoća347 st./km2

Poštanski broj47222

Zemljovid

Cetingrad na zemljovidu Hrvatske
Cetingrad
Cetingrad

Cetingrad na zemljovidu Hrvatske

Cetingrad je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Cetingrad je mjesto u središnjem dijelu Hrvatske. Nastao je nedaleko od ruševina srednjovjekovne tvrđave Cetin. Općina Cetingrad nalazi se na području županije Karlovac. Graniči s gradom Slunjem, općinama Rakovica, Topusko, Vojnić i općinom Velika Kladuša u Bosni i Hercegovini.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Cetingrad imala je 2.746 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja:

Općina Cetingrad: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
8747
8443
8416
9288
9483
9344
8702
10040
8137
8005
7494
6628
5151
4758
2746
2027
1491
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Slunj. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Cetingrad: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
596
651
671
693
552
568
480
557
415
405
438
358
895
910
351
319
293
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Do 1900. iskazivano pod imenom Vališ Selo, od 1910. do 1971. pod imenom Cetin-Grad, a 1981. i 1991. pod imenom Cetin Grad. U 1880. sadrži podatke za naselje Đurin Potok. Sadrži podatke i za bivše naselje Begovac koje je od 1857. do 1948. iskazivano kao naselje. U 2001. smanjeno izdvajanjem naselja Grabarska i Pašin Potok. Od 1857. do 1890. te u 1981. i 1991. sadrži podatke za naselje Pašin Potok, a 1981. i 1991. za naselje Grabarska. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Nacionalni sastav, 2001.[uredi | uredi kôd]

Cetin Grad (naseljeno mjesto)[uredi | uredi kôd]

  • 2001. – 351
  • 1991. – 910 (Hrvati - 655, Srbi - 195, Jugoslaveni - 6, ostali - 54)
  • 1981. – 895 (Hrvati - 604, Srbi - 182, Jugoslaveni - 106, ostali - 3)
  • 1971. – 999 (Hrvati - 752, Srbi - 244, ostali - 3)

Izvor[uredi | uredi kôd]

  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Uprava[uredi | uredi kôd]

Srednje velika općina podijeljena je u 36 naselja koja čine 10 mjesnih odbora. Ustroj općine:

  • općinsko vijeće (14 članova, u koje su sukladno zakonu uključene nacionalne manjine)
  • općinsko poglavarstvo (5 članova)
  • jedinstveni upravni odjel (6 djelatnika)

Općina ima i vlastiti komunalni pogon. Postoji i Vijeće bošnjačke nacionalne manjine.

Načelnica općine: Marina Kalić.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Cetingrad duguje svoje ime i povijest obližnjim ruševinama starog grada Cetina. Vrijeme nastanka Cetina nije poznato, ali postoje naznake da je postojao već u vrijeme Rimskog carstva.[nedostaje izvor]

Cetingradska povelja iz 1527. godine

Srednji vijek bio je razdoblje najvećeg procvata Cetina. Pokraj tvrđave nalazio se franjevački samostan i nekoliko crkava. U to vrijeme Cetin je bio vlast Frankopana i odigrao je važnu ulogu u hrvatskoj povijesti. Poslije poraza u Mohačkoj bitki, 1526 god., u Cetinu se krajem iste i početkom sljedeće godine sastalo hrvatsko plemstvo na Cetinskom Saboru. Tada je habsburški nadvojvoda Ferdinand I. Habsburški izabran za hrvatskog kralja. Cetingradska povelja, koju su tom prilikom potpisali hrvatski velikaši, a primili Ferdinandovi predstavnici, jedan je od najvažnijih dokumenata hrvatske državotvornosti i pohranjena je u Austrijskom Državnom Arhivu u Beču.[nedostaje izvor]

Tijekom sljedećih stoljeća Cetin je postao dio Hrvatske vojne krajine, granice između Habsburške monarhije i Osmanskog Carstva. U to vrijeme zauzeli su ga Turci u više navrata. Više puta bio je razrušen i popravljan. 1790 god. habsburške trupe pod zapovjedništvom generala Wallischa, sa znatnim udjelom hrvatskih vojnika i časnika, konačno su ga oslobodile i vratile u sastav Hrvatske vojne krajine, odnosno Hrvatske u sklopu Habsburške monarhije. S prestankom turske opasnosti, u 19. stoljeću tvrđava je napuštena i upotrebljena kao kamenolom. Civilne vlasti su preseljene u ondašnje Vališselo, današnji Cetingrad, koje je nastalo sjeverno od Cetina. Malo naselje uz staru utvrdu dobilo je kasnije ime Podcetin.[nedostaje izvor]

Tijekom 19. i 20. stoljeća područje Cetingrada je rijetko naseljeno i bez pravih mogućnosti za ekonomski razvoj. Drugi svjetski rat ponovo donosi smrt i razaranje u te krajeve. Za vrijeme Titove Jugoslavije to je područje zapostavljeno. Zbog siromaštva stanovništvo se iseljava, najprije u Ameriku, Kanadu i Australiju a poslije u europske države.[nedostaje izvor]

1991. god. JNA uz pomoć lokalnog srpskog stanovništva zauzela je grad i potpuno ga razorila. Razdoblje od 1992. do 1995. god. većina stanovnika provela je u izbjeglištvu. 1995 g., u vrijeme okupacije, JNA je u blizini Cetingrada srušila UN-ov helikopter. U nesreći je poginuo Irfan Ljubijankić, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Cetingrad je oslobođen 7. kolovoza 1995. u Operaciji Oluja.[nedostaje izvor]

Poslije Domovinskog rata grad je uspješno obnovljen i većina stanovništva vratila se na svoje domove.[nedostaje izvor]

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Glavna gospodarska djelatnost je proizvodnja i prodaja poljoprivrednih proizvoda: mlijeka, sira i uzgoj stoke.

Prateća gospodarska djelatnost je malo i srednje poduzetništvo (obrada drveta, prijevozničke usluge, trgovina, ugostiteljstvo).

Zbog lijepe prirode i bogate šume postoje i dobre mogućnosti za lovni i seoski turizam. [nedostaje izvor]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

  • Stari grad Cetin
  • Crkva Uznesenja bl. djevice Marije
  • Spomenik poginulim hrvatskim braniteljima

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Jedna osnovna škola u Cetingradu koja u svom sastavu ima PŠ Maljevac.

Kultura[uredi | uredi kôd]

Glavni godišnji događaji su Dan općine (7. kolovoza) i zborovi na dan Sv. Josipa, Sv. Petra i Pavla i Blagdan Velike Gospe. Na dan Sv. Josipa svake se godine održava i tradicionalni stočni sajam. U Cetingradu djeluje KUD Cetingradska Tamburica.

Šport[uredi | uredi kôd]

Nogometni klub Cetingrad 2004. god. izborio je ulazak u 1. županijsku ligu Karlovačke županije. Iste godine izgrađen je i nogometni stadion. Na području općine djeluje i Lovačko društvo Kuna.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Cetingrad