Kršćansko-demokratska unija (Njemačka)

Izvor: Wikipedija
Kršćansko-demokratska unija
Predsjednik Armin Laschet
Glavni tajnik Paul Ziemiak
Potpredsjednici Volker Bouffier
Silvia Breher
Julia Klöckner
Jens Spahn
Thomas Strobi
Osnovana 26. lipnja 1945.
Sjedište Berlin
Država djelovanja Njemačka
Podmladak Junge Union
Broj članova (2019.) 407.350
Ideologija demokršćanstvo,
konzervatizam
Politički položaj desni centar
Međunarodna skupina Europska pučka stranka
Bundestag
200 / 709
Europski parlament
23 / 96
Stranačka zastava
Stranačka zastava
Stranačka zastava
Službena stranica
Cdu-logo.svg


Kršćansko-demokratska unija (njemački, Christlich-Demokratische Union, CDU) je demokršćanska konzervativna politička stranka desnog centra u Njemačkoj.

CDU djeluje u 15 od 16 saveznih pokrajina, u Bavarskoj ne postoji, gdje umjesto nje djeluje sestrinska stranka Kršćansko-socijalna unija (CSU), a obje stranke u Bundestagu čine zajedničku parlamentarnu frakciju, tj. Klub zastupnika zvanu Unija.

Svjetonazor[uredi | uredi kôd]

Svjetonazorski ima svoje kršćanske korijene još od osnivanja stranke 1945., kada su katolici okupljeni oko predratne njemačke Centrističke stranke ("Zentrumspartei") i protestanti osnovali nad-konfesionalni pokret i utemeljili Kršćansku-demokratsku uniju. Tradicionalno je bliska Rimokatoličkoj crkvi, iako se njene pristaše u manjoj mjeri mogu naći i u protestantskom dijelu Njemačke. Zalaže se za konzervativnu politiku u društvenim pitanjima, u području gospodarstva zauzima se za socijalno tržišno gospodarstvo i vide ovaj model kao održivu garanciju za slobodu, blagostanje i sigurnost.

Izborni rezultati[uredi | uredi kôd]

CDU je od kraja Drugog svjetskog rata do 1969. godine bila na vlasti u zapadnom dijelu Njemačke, u razdoblju njemačkog gospodarskog čuda. Pod Helmutom Kohlom ponovno je na vlast došla 1982. godine te je pod njenom vlašću provedeno ponovno ujedinjenje Njemačke 1990. godine.
Vlast je izgubila 1998. godine, da bi na izborima 2005. godine osvojila najveći broj glasova i vratila se na vlast s Angelom Merkel u tzv. velikoj koaliciji sa socijaldemokratskom strankom SPD. Od 2009. do 2013. u drugoj vladi Angele Merkel CDU i CSU bila je u koaliciji s njemačkim liberalima (Slobodna demokratska stranka). Na izborima u rujnu 2013. osvojila je 41,5% glasova, najviše od 1990., dok koalicijski partner FDP prvi puta u povijesti više nije zastupljen u njemačkom Bundestagu. Angela Merkel u trećem mandatu ponovno je na čelu velike koalicije između CDU, CSU i SPD-a.

Europski parlament[uredi | uredi kôd]

Članica je Europske pučke stranke (EPP). U Europskom parlamentu zastupljena je s 34 zastupnika i najveća je stranka okupljena oko EPP-a. CDU surađuje s hrvatskim strankama, Hrvatskom demokratskom zajednicom i Hrvatskom seljačkom strankom.

Predsjednici stranke[uredi | uredi kôd]

Ime i prezime Početak mandata Završetak mandata
Konrad Adenauer Konrad Adenauer 21. listopada 1950. 23. ožujka 1966.
Ludwig Erhard Ludwig Erhard 23. ožujka 1966. 23. svibnja 1967.
Kurt Georg Kiesinger Kurt Georg Kiesinger 23. svibnja 1967. 5. listopada 1971.
Rainer Barzel Rainer Barzel 5. listopada 1971. 12. lipanja 1973.
Helmut Kohl Helmut Kohl 12. lipnja 1973. 7. studenog 1998.
Wolfgang Schäuble Wolfgang Schäuble 7. studenog 1998. 16. veljače 2000.
Angela Merkel Angela Merkel 10. travnja 2000. 7. prosinca 2018.
Annegret Kramp-Karrenbauer Annegret Kramp-Karrenbauer 7. prosinca 2018. 16. siječnja 2021.
Armin Laschet Armin Laschet 16. siječnja 2021. na dužnosti

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]