Cluj-Napoca

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Cluj-Napoca
CJROCluj-Napoca 19.jpg
Grb Cluja Napoce
Grb
Nadimak: Oraşul comoară (Grad blaga)
Koordinate: 46°46′N 23°35′E / 46.767°N 23.583°E / 46.767; 23.583Koordinate: 46°46′N 23°35′E / 46.767°N 23.583°E / 46.767; 23.583
Država: Flag of Romania.svg Rumunjska
Vlast
 - Gradonačelnik Sorin Apostu
Površina
 - Ukupna 179.59 km2
Stanovništvo (2007.)
 - Gustoća 1,771
 - Urbano područje 310,243
 - Područje utjecaja 352,646
Vremenska zona EET (UTC+2)
Službena stranica [1]
Zemljovid
Položaj Cluja-Napoce u Rumunjskoj

Položaj Cluja-Napoce u Rumunjskoj

Cluj-Napoca (mađarski: Kolozsvár, njemački: Klausenburg, srednjovjekovni latinski: Claudiopolis i Castrum Clus) je treći najveći grad Rumunjske, povijesno središte i najvažniji grad Transilvanije te središte županije Cluj. Također je poznat kao rodni grad ugarsko-hrvatskog kralja Matije Korvina.

Etimologija[uredi VE | uredi]

Ime Cluj vuče porijeklo od srednjovjekovnog latinskog naziva Castrum Clus koji je po prvi put uporabljen u 12. stoljeću kao naziv za srednjovjekovnu tvrđavu grada. Riječ Clus ima značenje "zatvoren" i odnosila se na brijegove kojim je grad okružen. Prema drugoj teoriji, ime grada dolazi iz njemačkog jezika, od muškog imena Klaus ili arhaične riječi Klus ('brana', 'gat'). Drugo ime Napoca je prema imenu rimskog grada Napoce koji je postojao na mjestu današnjeg grada.

Povijest[uredi VE | uredi]

Rimski car Trajan je osvojio prostor današnje Transilvanije između 101. i 106. godine i stvorio proviciju Daciju. U tom razdoblju je osnovan grad Napoca kojem je car Hadrijan dao status municipija (Municipium Aelium Hadrianum Napocenses), a u 2. st. je grad postao kolonija (Colonia Aurelia Napoca) i glavni grad provincije Dacia Poroliensis. Grad je napušten nakon što su Rimljani napustili Daciju 274. g.

U 10. st. su taj prostor naselili Mađari koji su osnovali županiju Kolozs s centrom u drvenoj tvrđavi Kolozsmonostor (Cluj) sjeverozapadno od ruševina rimske Napoce. Oko tvrđave je osnovano malo naselje. Tvrđavu su razorili Tatari u 13. st., a nakon obnove su se naselili Nijemci iz Saske koji su grad nazvali Klausenburg. 1316. je naselje dobilo status grada. U gradu su se razvijali obrti i trgovina. 1440. je u gradu rođen kasniji mađarski kralj Matija Korvin. Nakon što je Mađarsko kraljevstvo palo pod osmanlijsku vlast, Klausenburg je ostao dio nezavisne Transilvanije. Od Karlovačkog mira 1699. i oslobođenja Mađarske je Transilvanija vraćena Mađarskom kraljevstvu kojim vladaju Habsburgovci. U grad su tada živjeli Mađari i Nijemci, a doseljavaju se Rumunji koji od 1860. dobivaju jednaka prava kao ostali narodi. Od 1867. je Transilvanija punopravni dio Mađarskog kraljevstva, a Cluj (mađarski Kolozsvar) je najveći grad u Transilvaniji. Mađari provode politiku mađarizacije, a Rumunji traže više političkih prava. Nakon završetka 1. svj. rata i raspada Austro-Ugarske, Rumunji dižu ustanak i traže priključenje Transilvanije Rumunjskoj što je postignuto Trianonskim sporazumom.

Nakon priključenja Rumunjskoj se provodi rumunizacija, te se mnogi Mađari i Nijemci iseljavaju, a naseljavaju novi Rumunji. Za vrijeme 2. svj. rata se nakratko vratila mađarska vlast. Za vrijeme komunističke vlasti u Rumunjskoj dolazi do nagle industrijalizacije. 1974. je imenu grada Cluj dodano ime starog rimskog grada Napoca da se naglasi kontinuitet Rumunja koji se smatraju nasljednicima Rimljana.

Zgrada gradskoga poglavarstva

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Grad se nalazi u srcu Transilvanije, u dolini Someşul Mic te je od glavnog grada Bukurešta udaljen 330 km. Nalazi se između planine Apuseni i Transilvanske visoravni, te je prostor oko grada brdovit. Kroz grad teče rijeka Someşul Mic (mali Someş).

Klima grada je umjereno kontinentalna. Godišnja prosječna temperatura je 8,2 °C, dok prosječne godišnje padaline iznose 663 mm.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

U gradu postoji rodna kuća Matije Korvina i njegov spomenik. Značajne su mnoge crkve (najvažnija je gotička crkva sv. Mihaela), barokne i rokoko palače i brojni parkovi (najznačajniji je Centralni park i botanički vrt), te šitske džamije i svetišta. Postoje i brojne moderne zgrade nastale u novije vrijeme. Kao jedan od bogatijih gradova, Cluj je centar mnogih međunarodnih i domaćih kompanija između kojih je A Company, Lukoil i druge.

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Cluj-Napoca