Coeur d’Alêne

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Skupina Coeur d’Alêne Indijanaca stoji ispred kožnog šatora; 1907.

Coeur d’Alêne /="heart of an awl"/ (Srce Šila, Skitswish, Skeet-so-mish, Skeetsomish, Schitsu'umsh, Pointed Hearts), pleme Salishan Indijanaca sa istoimene rijeke i jezera u Idahu, danas na rezervatu Coeur d'Alene (vidi).

Ime[uredi VE | uredi]

Ime Coeur d’Alêne dali su isprva francuski trgovci poglavici ovog plemena koji je bio poznat po svojoj škrtosti, a jedan francuski trgovac proglašava ih najboljim trgovačkim narodom na svijetu. Kasnije ovaj naziv Amerikanci prevode sa 'Pointed Hearts' ili 'Awl Hearts' . Sami sebe oni nazivaju Skeet-so-mish ili Skitswish, Schitsu'umsh, kojemu Swanton ne zna značenje, dok se danas prevodi na engleski sa 'Those Who Are Found Here.' Ostali nazivi za njih bili su 'Q'ma'shpal' , kako ih prozvaše Yakima Indijanci, i čije je značenje "camas people," što očito govori da su bili kopači camas korijenja, jedan od najznačajnijih prehrambenih artikala Indijanaca u dolini rijeke Columbije.

Sela[uredi VE | uredi]

Prema Teitu (1930), Skitswishi su se satojali od tri ogranka čija su se sela nalazila u području rijeka St. Joe River, rijeke Coeur d'Alene i jezera Coeur d'Alene.

St. Joe River Division:

  • Ntcaamtsen (.ntcäa'mtsEn), na mjestu gdje swe sastaju rijeke St. Joe i St. Maries Rivers.
  • Stiktakeshen (.sti'qutakEcEn?), kod ušća rijeke St. Joe River.
  • Stotseawes (stotsEäwes), na St. Joe River, na mjestu poznatom kao Fish Trap.
  • Takolks (ta'x.olks) (?), na gornjoj Hangman's River.
  • Tcatowashalgs (tcat'owacalgs), na St. Joe River.
  • Tcetishtasheshen (tcêti'ctacEcEn), ne daleko od ušća rijeke..

Rijeka Coeur d'Alene (sela:)

  • Athlkwarit (alqwarit), na mjestu Harrisona.
  • Gwalit (gwa'lît), na jezeru kod Harrisona.
  • Hinsalut (hînsä'lut), na rijeci Coeur d'Alene u blizini sela Smakegen.
  • Kokolshtelps (qoqolc'têlps), kod sela Nestagwast, na Black Lake.
  • Nalstkathlkwen (nalstqa'lxwEn), kod sela Senshalemants, uz rijeku Coeur d'Alene.
  • Neatskstem (ne'atsxstEm), na rijeci Coeur d'Alene River i blizu sela Athlkwarit.
  • Nestagwast (nest'a'gwast), na Black Lake.
  • Senshalemants (sEncä'lEmänts), rijeka Coeur d'Alene.
  • Smakegen (sma'qEgen), na mjestu Medimonta.
  • Skwato (sk'wat'o'), na mjestu stare misije.
  • Tclatcalk (tcla'tcalxw), na jezeru Coeur d'Alene.

Jezero Coeur d'Alene Lake i rijeka Spokane:

  • Hinsaketpens (hinsaq'a'tpEns), blizu mosta Spokane bridge.
  • Kamilen (q'ämi'len), na Post Falls.
  • Mulsh (mu'lc), Green Acres.
  • Neshwahwe (nesxwa'xxwe), vjerojatno kod tamarack Creeka.
  • Nesthlihum (nesli'xum).
  • Newashalks (ne'Ewa'calqs).
  • Nsharept (nca'rEpt).
  • Ntaken (nt'a'q'En) Hayden Lake), sjeverno od jezera Coeur d'Alene Lake.
  • Ntcemkainkwa (ntc'Emqa'inqwa), na mjestu Coeur d'Alene City.
  • Ntsetsawolsako (ntsetsakwolsa'ko?), na Tamarack Creek.
  • Smethlethlena (smElEle'na).
  • Stcatkwei (stcatkwe'i).
  • Tcanokwaken (tcanokwa'kEn?).
  • Tcatenwahetpem (tcatenwa'xetpEm), blizu Green Acres, oko 20 milja od Spokane City.
  • Tcelatcelitcemen (tcêlätcelîtcEmEn), Coeur d'Alene Lake.
  • Tpoenethlpem.

Povijest[uredi VE | uredi]

Pleme Coeur d’Alêne prvi spominju Lewis i Clark (1805), ali ne dolaze sa njima u kontakt, nego o njima pišu po pričanju plemena Nez Percé. Meriwether Lewis i William Clark trojicu pripadnika plemena susreću tek u svibnju 1806., te procjenjuju njihov broj na oko 2,000, i 120 kuća duž jezera "Wayton Lake" (jezero Coeur d'Alene), nazivajući ih imenom Skeet-so-mish. Godine 1809. David Thompson utemeljuje trgovačku postaju Kullyspell House na obalama jezera Pend Oreille čime je i započela trgovina krznom u tom kraju, te u zamjenu za dabrova krzna Indijanci su se dokopali vatrenog oružja i drugih dobara kojh se našlo kod trgovaca. Coeur d’Alêne ipak nisu odigrali značajniju ulogu. Otac Pierre-Jean DeSmet posjetit će ih 1842. i šest godina kasnije (1848) utemeljiti u Cataldu misiju sv. Srca Isusova (Mission of the Sacred Heart of Jesus). Ovdje će se Indijanci naučiti obradi zemlje i bit će pokršteni, a 1873. izvršna odredbom za njih je otvoren rezervat Coeur d'Alene na kojemu i danas živi preko 1,600 pripadnika ovog plemena.

Etnografija[uredi VE | uredi]

Srce Šila su sjedilačko pleme koji nemaju priča o ranijim migracijama, a u bazenu Spokane i duž rijeka Coeur d' Alene, St. Joe i Clark Fork, žive u velikim stalnim naseljima već tisućama godina. Ovo pleme poznato je po svojim trgovačkim putovanjima koja su poduzimali sve do pacifičke obale na zapad, kao i na preriju, razmjenjujući robu među ovim plemenima. Trgovački su putovi Srce Šila vodili u zemlju plemena Nez Percé, Bannock i među Šošone. U svojoj vlastitoj domovini bavili su se uglavnom ribolovom na rijekama i jezerima, te kopanjem korijenja camas, pa su ih i Yakime nazvali 'narodom camas (korijenja)'.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Edward J. Kowrach (Editor) Saga of the Coeur D'Alene Indian Nation: An Account of Chief Joseph Seltice, (March 1988)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]