Coreboot

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Coreboot (otprije znan kao LinuxBIOS) slobodan je BIOS temeljen na Linux kernel-u. Osim Linuxa, u mogućnosti je pokrenuti i neke druge operativne sustave (npr. Microsoft Windows 2000, ali ne i XP, jer zahtjeva neke funkcije zaštićenog (engl. proprietary) software-a).
Specifično svojstvo Coreboot-a je da verzija x86 radi u 32-bitnom modu nakon samo 16 instrukcija (većina ostalih x86 BIOSa pokreće se isključivo u 16-bitnom modu), što mu omogućava da se izvršava vrlo brzo, a trenutni je rekord 3 sekunde (cold boot) do komandnog sučelja.

Povijest[uredi VE | uredi]

Projekt Coreboot (tada LinuxBIOS) pokrenuo je zimi, 1999. kao dio istraživačkog rada vezanog uz clustering u Laboratoriju za napredno računarstvo u Nacionalnom laboratoriju Los Almosa Ron Minnich. Dvojica studenata, James Hendricks i Dale Webster, provela su zimske praznike na izradi dokaza za primjenu koncepta.
Primarna motivacija za projekt bila je želja da operativni sustav dobije kontrolu nad clusterskim čvorom odmah nakon paljenja.

Prednosti[uredi VE | uredi]

Prednosti korištenja Coreboota uključuju potrebu za samo dva motora (CPU ventilator i napajanje), brzo podizanje (dosad najbrže je 3 sekunde) i sloboda od vlasničkog (eng. proprietary) i bugovitog BIOS koda.

romcc[uredi VE | uredi]

Najkompliciraniji hardware koji inicijalizira Coreboot su DRAM kontroleri. U nekim slučajevima, dokumentacija za iste je zaštićena NDA-om (od eng. Non-disclosure agreement). Pošto nije bilo moguće koristiti RAM (jer nije inicijaliziran), inicijalizacija je riješena korištenjem unutarnjih CPU-ovih općenamjenskih registara.
Da bi se ovaj težak zadatak pojednostavnio, napravljen je C prevoditelj koji koristi upraco te registre umjesto RAM-a, a nazvan je romcc.

Slobodan kod[uredi VE | uredi]

Pošto Coreboot spada u domenu slobodnog sofvera, očita je prednost mjenjanja i unapređivanja koda od strane samih korisnika koji imaju znanje učiniti isto, tako da i broj grešaka u programu pada, a količina podržanog sklopovlja na taj način raste. Također, slobodan BIOS znači i korak bliže potpuno slobodnom računalu.

Mane[uredi VE | uredi]

Mane su za sada mali broj podržanih matičnih ploča (lista podržanih može se naći na http://www.linuxbios.org/Supported_Motherboards), te teža instalacija samog BIOS-a, a što se tiče podrške za boot loadere, tek se radi podrška za GRUB v.2