Crişana

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Položaj pokrajine Crișana

Crișana (mađarski: Körösvidék, njemački: Kreischgebiet) je rumunjska povijesna pokrajina smještena u sjeverozapadnoj Rumunjskoj.

Ime[uredi VE | uredi]

Ime "Crișana" potječe od rumunjskoga naziva za rijeku "Criș" (hrv. "Karaš"). Kroz središnju Crișanu protječu tri "mala" Karaša koji tvore rijeku Kereš u blizini granice s Mađarskom, koja se nizvodno ulijeva u Tisu.

Drugi, više mađarski naziv za ovu pokrajinu je Bihor po planinskoj regiji Bihor.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Crișana je danas najudaljeniji dio rumunjske države od glavnog grada Bukurešta. Pokrajina ima prirodne granice na istoku planina Bihor prema Transilvaniji, na jugu je rijeka Moriš prema Banatu i na sjeveru rijeka Samoš prema Maramurešu. Zapadna granica prema Mađarskoj je političkog podrijetla i nastala je 1918. godine.

Danas pokrajina ne postoji kao samoupravna jedinica, a njeno područje podijeljeno je između nekoliko županija.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Većinsko stanovništvo pokrajine su Rumunji, ali postoji značajna mađarska manjina (oko 20%). Rumunji su tradicionalni stanovnici planinskog i brdskog djela Crișane ka istoku, a Mađari nizinskoga zapadnog dijela uz granicu s Mađarskom. Od ostalih naroda tu još žive Romi i Nijemci.

Upravna podjela[uredi VE | uredi]

Pokrajina se prostire na na nekoloko rumunjskih županija:

  • Bihor (cijela županije)
  • Arad (gotovo cijela županija osim najjužnijih dijelova)
  • Sălaj (veći dio županije osim istočne trećine)
  • Satu Mare (južna polovica županije)

Najveći grad povijesno i kulturno središte pokrajine je grad Oradea. Grad Arad približne je veličine kao i Oradea, ali je podijeljen na dio u Crișani i dio u Banatu. Od ostalih većih gradova tu je Zalău