Crkva sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu
Crkva svetih Ćirila i Metoda je neorenesansna rimokatolička bogomolja u sklopu Visoke teološke škole Vrhbosanske nadbiskupije. Smještena je u sarajevskoj općini Starom Gradu. Škola je počela raditi 1890. godine.[1] Crkva i Bogoslovija čine graditeljsku cjelinu.[2] Bogosloviju je nadbiskup Stadler povjerio isusovcima.[3] Izgradnja ovog sakralnog, dijelom i obrazovnog, objekta započela je 1892. godine nakon prihvaćanja Vancaševog projekta, predstavljenog 1892., a dorađenog 1895. godine. Radovi su završeni 1896., kad je crkva i blagoslovljena.[4] Već 1893. u ovoj graditeljskoj cjelini je Bogoslovija u kojoj je 1893. godine smješteno prvo sjemenište u Bosni i Hercegovini.[2]
Sukladno svojim prethodnim arhitektonskim rješenjima, projektant Vancaš, inače dobrim dijelom zaslužan za današnji izgled Sarajeva, u neorenesansnu strukturu unio je neke barokne elemente, uočljive na pročelju, zvoniku i na skulpturama.
Ukupan pak dojam jako asocira na Crkvu svetoga Petra u Rimu, koja mu je vjerojatno poslužila kao uzor, jer osnova crkve je oblika grčkog križa.[2]
Unutrašnjost Crkve opremljena je 1896. godine s pet oltara i propovjedaonicom te kipovima sve izrađeno u čuvenoj tirolskoj radionici Ferdinand Stuflesser iz mjesta St.Ulricha, Južni Tirol, Austrija.[2]
Među brojnim umjetninama koje krase enterijer, treba istaknuti radove austrijskog slikara Josipa Kirklera,[2] hrvatskog slikara Otona Ivekovića koji je ovu isusovačku crkvu oslikao 1898.,[5] zidnu dekoraciju i freske još su izveli Ivana Kobilica, Anastas Bocarić i Karl Richter,[2] djela austrijskog slikara Franza Schmidta i drugih. Hodnici Bogoslovije sadrže izloženu zbirku vrijednih umjetničkih slika s prizorima iz života svetaca Družbe Srca Isusova.[2]
11. ožujka 2011. godine je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo) donijela odluku kojim se graditeljska cjelina Crkva Svetog Ćirila i Metoda s Bogoslovijom u Sarajevu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[2]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Zbornik radova Vrhbosanska katolička bogoslovija, 1890-1990 : zbornik radova znanstvenoga simpozija održanog u Sarajevu 3. i 4. srpnja 1991., prigodom obilježavanja stote obljetnice postojanja Bogoslovije
- ↑ a b c d e f g h (bošnjački )Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. travnja 2015. (Wayback Machine) Odluka o proglašenju graditeljske cjeline – Crkve Svetog Ćirila i Metoda sa Bogoslovijom u Sarajevu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine
- ↑ Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije BiH U sarajevskom naselju Grbavica uskoro započinje izgradnja župne crkve i pastoralnog centra, 26. srpnja 2013.
- ↑ Snježana Mutapčić: Sarajevske crkve kroz povijest umjetnosti, Hrvatska misao, Sarajevo, 2000.
- ↑ Galerija Divila: Oton Iveković. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2016. Pristupljeno 11. studenoga 2015. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- O crkvi Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. svibnja 2010. (Wayback Machine)