Crkva sv. Mihaela arkanđela u Osijeku

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Crkva sv. Mihaela arkanđela
Crkva sv. Mihaela arkanđela
Crkva sv. Mihaela arkanđela
Lokacija Osijek, Hrvatska
Koordinate 45°33′39″N 18°41′39″E / 45.5608959014766°N 18.6941143870354°E / 45.5608959014766; 18.6941143870354Koordinate: 45°33′39″N 18°41′39″E / 45.5608959014766°N 18.6941143870354°E / 45.5608959014766; 18.6941143870354
Godine izgradnje 1725.1742.
Godina završetka 1768.
Religija Katoličanstvo
Patron sv. Mihael
Dimenzije 45 x 25 m, visine 47 m

Župna crkva sv. Mihaela arkanđela podignuta je u osječkoj Tvrđi kao crkva isusovaca. nalazi se na zapadnom Trgu Jurja Križanića. Građevina je u smjeru sjeveroistok - jugozapad. Izgledom se uklopila u sklop barokne Tvrđe. Monumentalno crkveno izdanje - 42 m dužine, 25 m visine, odnosno 47 m visine tornjeva. Druga je po prostornosti u Osijeku, odmah iza konkatedrale Sv. Petra i Pavla u Gornjem gradu.

Dovršena je sredinom 18. stoljeća. Prostrana crkva sagrađena je u baroknom stilu sa širokim pročeljem s dva zvonika. Pročelje karakteriziraju nizovi prozora na nekoliko etaža, što je neuobičajeno za sakralnu arhitekturu kontinentalne Hrvatske toga doba.

Na istom se trgu od ranije nalazila i isusovačka rezidencija, sagrađena 1719. godine. Nakon ukinuća isusovačkog reda, u tu su rezidenciju uselili franjevci, a crkva je postala župnom crkvom.

U crkvi se čuva kalež koji ima medaljone od emajla s prikazima iz života sv. Franje Ksavera. Na njemu je mjesni žig Beča iz 1764. godine i inicijali majstora IS u stiliziranom dvolistu.

Od početka do danas[uredi VE | uredi]

Isusovci su na zapadnom dijelu temelja porušene Kasimpašine džamije, a ispred svoje rezidencije, 31. srpnja 1725. svečano položili kamen temeljac za gradnju crkve. Mise su se počele održavati u crkvi 1734., iako još nije bila završena. Crkva je 1750. posvećena sv. Mihaelu arkanđelu, pobjedniku i branitelju Crkve. Crkva je u potpunosti završena 1768. Kada je počeo progon isusovaca u crkvu su se uselili petrovci.

Oltari[uredi VE | uredi]

Kako je Crkva postupno opremana, tako je u nju postupno postavljano sedam oltara. Promatrajući ih od ulaza u Crkvu - pokrajnji oltar, prvi desno, posvećen je sv. Ivanu Nepomuku iz 1764. Pokrajnji oltar sv. Otilije prvi je lijevo, a potječe iz 1768. Pokrajnji oltar drugi desno od ulaza u crkvu posvećen je Blaženoj Djevici Mariji. Naziva se još i bijelim oltarom. Pokrajni oltar drugi lijevo od ulaza u crkvu posvećen je sv. Križu s likovima Žalosne Gospe i sv. Ivana apostola. Naziva se još i crnim oltarom. U crkvi su još dva manja pokrajnja oltara. Desno od glavnog oltara postavljen je oltar posvećen Blaženoj Djevici Pomoćnici, a lijevo od glavnog oltara je oltar sv. Terezije Avilske. Glavni oltar je posvećen sv. Mihaelu arkanđelu. S obje strane slike se nalaze drevni kipovi u čovječjoj veličini i to sv. Petra i Pavla, sv. Ignacija Loyolskog i sv. Franje Ksaverskog.

Propovjedaonica i krstionica[uredi VE | uredi]

Propovjedaonica, s baldahinom kružnog oblika u baroknoj formi, ukrašena je bogatom pozlaćenom dekoracijom reljefnih aplikacija akantusa i voluta.

Krstionica je u svijetlo bojanom drvetu jednostavnih strogih klasicističkih oblika i pomalo odudara od raskošnih baroknih oblika inventara.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Anđela Horvat: "Barok kontinentalnoj Hrvatskoj", u: Barok u Hrvatskoj, Zagreb 1982., str. 44-45 i 179.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Crkva sv. Mihaela arkanđela u Osijeku