Crkva sv. Stjepana na Otoku

Crkva svetog Stjepana od Otoka je starohrvatska crkva iz 10. stoljeća koju je dala podići hrvatska kraljica Jelena Slavna na Gospinom otoku u Solinu. Sagrađena je gotovo paralelno s crkvom Blažene Djevice Marije oko 976. god., prema ploči koja je pronađena u predvorju crkve. Crkva sv. Stjepana na Otoku služila je kao grobnica kraljeva, a Crkva Blažene Djevice Marije u Solinu, jedna od najvećih u Hrvatskoj, kao krunidbena bazilika. Neki povjesničari ove dvije crkve i zamjenjuju. Njezini se temelji danas nalaze pod župnom crkvom Gospe od Otoka.

Povijest

Na Gospinom otoku je hrvatska kraljica Jelena Slavna u 10. st. dala podići dvije crkve, Blažene Djevice Marije i Sv. Stjepana. Njih spominje više srednjovjekovnih dokumenata, između ostalog i splitski kroničar, Toma Arhiđakon. One spadaju u red tzv. dvojnih crkava (basilica geminatae) koje su u hrvatskim krajevima obično gradili benediktinci. Veća je uvijek bila posvećena Gospi, a manja nekom svecu. Kako su se prema srednjovjekovnim običajima kraljevi pokapali u onoj crkvi u kojoj se krune, crkva Gospe od Otoka je vjerojatno bila krunidbenom crkvom, dok kralj Zvonimir nije, nedaleko od nje, izgradio Krunidbenu crkvu sv. Petra i Mojsija (Šuplja crkva). Prema narodnoj predaji u Solinu je bilo sahranjeno sedam hrvatskih kraljeva.

Arheolog i povjesničar, don Lovro Katić, je našavši u arhivu splitske katedrale dokument iz 14. stoljeća, na temelju kojeg je 1930. godine pristupio iskapanjima. Otkrio je jednobrodnu crkvu, veličine 18x6 metara, s velikim predvorjem, u kojoj se je našlo više hrvatskih grobova, ali i grobova iz kasnijeg vremena.

Budući da su na tom mjestu bile građene dvije crkve poslije one Jelenine, te vršena pokapanja drugih, mnogo ostataka iz vremena narodnih vladara je pobrisano. Grobove su poharali i Tatari u 13. stoljeću, ali crkvu nisu srušili jer se ona Gospina spominje još za Mladena Šubića 1342. godine, a obje još postoje, prema spomenutom dokumentu, koncem 14. stoljeća. Najvjerojatnije su ih porušili Turci na početku 16. stoljeća. Poslije odlaska Turaka na temeljima sv. Stjepana sagrađena je nova crkva Gospe od Otoka. To je svakako bilo prije 1670. godine, jer je u maticama solinsko-vranjičke župe zabilježeno kako je već te godine na 8. rujna krštenje obavljeno u crkvi Gospe od Otoka.

Odlike

Crkva sv. Stjepana je bila izgrađena u karolinškom stilu s predvorjem iznad kojega je bila galerija i dvije kule-stubišta (westwerk) s obje strane narteksa (u ulozi kraljevskog mauzoleja) koji je vodio u trobrodnu crkvu podijeljenu zidanim stubovima i s pravokutnom apsidom.

Izvori

• Marin, Emilio, Starohrvatski Solin, 1992., Galerija Umjetnina, Matica Hrvatska (Split) ISBN 93145081
• Željko Rapanić, Solin u Starohrvatsko doba, 1996., Muzej HAS (Split)

Vanjske poveznice

• Slika današnje Gospe od otoka