Džuba (rijeka)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Džuba
Jubbarivermap.png
Duljina 1500 km
Izvor Ušće riijeka Dava i Ganale Doria kod kordinata 4°10′38″N 42°04′51″E / 4.1771°N 42.0809°E / 4.1771; 42.0809
Ušće Indijski ocean kod kordinata 0°14′58″S 42°37′51″E / 0.2495°S 42.6307°E / -0.2495; 42.6307Koordinate: 0°14′58″S 42°37′51″E / 0.2495°S 42.6307°E / -0.2495; 42.6307
Države Flag of Ethiopia.svg Etiopija, Flag of Somalia.svg Somalija
Slijev indijskooceanski
Ulijeva se u Indijski ocean

Džuba (som. Vebi Džuba) je rijeka na jugoistoku Etiopije i jugu Somalije. Rijeka nastaje na somalsko-etiopskoj granici kod grada Dolo spajanjem rijeka Dava i Ganale Doria, nakon toga rijeka pod novim imenom Džuba teče relativno pravilno (praveći velike meandre) na jug gdje se kod grada Kismajo ulijeva u Indijski ocean (kod Gubvejna).

Čitav kraj uz korito rijeke Džuba u Somaliji se zove pokrajina Džuba. To je prvenstveno savana, ali i najbogatiji dio Somalije, zbog svoje plodne zemlje. Pored riijeke žive i brojne divlje životinje; žirafe, gepardi, lavovi, leopardi, hijene, bivoli, nilski konji, krokodili, antilope Oriks, gazele, deve, nojevi, šakali i somalski divlji magarci.

Po rijeci Džubi zovu se Somalske upravne regije Srednja i Donja Džuba, tako se zvala i povijesna pokrajina Džubaland. Veći gradovi uz rijeku Džubu su; Dolov, Lugh, Burdubo, Beledžavo, Bardera i Sakov.

Povijest istraživanja rijeke[uredi VE | uredi]

Džuba pored grada Džamame

Prvi europljanin koji je izvjestio o postojanju rijeke Džube bio je isusovac Jerónimo Lobo, koji je 1624. pokušao istražiti tok rijeke od uvira do Etiopije. No on je od tog poduhvata odustao kad je saznao od lokalnih vodiča da bi trebao proći preko devet različitih teritorija koje nastanjuje isto toliko naroda, - koji su u stalnim međusobnim ratovima, - tako da je to ispala potpuno rizična misija, te je on od toga odustao te se vratio u tadašnju Portugalsku Indiju.[1]

Nakon tog prvog pokušaja da se istraži tok Džube, prošlo je više od dva stoljeća do novog pokušaja da se istraži Džuba. Na taj podhvat odvažio se barun Karl Klaus von der Decken koji je sa malim parobrodom Welf 1863. pokušao doploviti do izvora. Njegov parobrod se razbio kod brzaka iznad grada Bardhere, a baruna i njegovu posadu napali su lokalni stanovnici, pritom je poginuo barun i njegova tri člana posade.

Sljedeći istraživač koji se osmjelio na taj podhvat bio je britanski mornarički časnik Dundas, koji je uspio otploviti uz Džubu oko 650 km uzvodno 1891. godine[2].

Poplave[uredi VE | uredi]

Most preko Džube kod grada Bardera

Porječje Džube je područje sa najviše oborina u cijeloj Somaliji, oborine su osobito obilne za sezone kiša (od kraja ožujka do svibnja). Velike katastrofalne poplave sa ljudskim žrtvama, zbile su se; 1960. i 1997. godine.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Jerónimo Lobo, The Itinerário of Jerónimo Lobo, translated by Donald M. Lockhart (London: Hakluyt Society, 1984), str. 65
  2. F.G. Dundas, "Expedition up the Jub River through Somali-Land, East Africa", Geographical Journal, 1 (March 1893), str. 209-222

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Džuba