Dagnja

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Dagnja
Dagnje
Dagnje
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Mollusca
Razred: Bivalvia
Područje života
Subclasses

Pteriomorpha (morske dagnje)
Palaeoheterodonta (slatkovodne dagnje)
Heterodonta (zebraste dagnje)

Dagnja (lat. Mytilus galloprovincialis) je školjkaš koji živi i u Jadranskom moru.

Opis[uredi VE | uredi]

Tijelo dagnje, odnosno njena ljuštura, ima oblik izdužena trokuta, s jednim ovalnim i drugim zašiljenim krajem. Izvana je crna ili tamnoplava, glatka, ali cesto obrasla morskim raslinjem, dok je iznutra srebrnoplava. Ljušture su simetricne, s oštrim rubovima. Velika je oko 6 centimetara, a neke narastu i do 15 centimetara. Rastu u grozdovima (slika desno) pa ih nije teško sakupiti.

Rasprostranjenost[uredi VE | uredi]

Samoniklu dagnju nalazimo uzduž istočne obale Jadrana. Naselja dagnji uglavnom su gusta i dosta prostrana. To osobito vrijedi za neka područja, kao npr. Novigradsko more, Šibenski zaljev i kanal, Malostonski i Pulski zaljev. Osim jadranske dagnje koja inače obitava duž cijelog Sredozemlja, a nije rijedak gost i Crnog mora, dagnju nalazimo uz atlansku obalu Francuske, Nizozemske, sve do Sjeverne Irske.

Ishrana[uredi VE | uredi]

Kao i ostale školjke, dagnja se hrani planktonom, filtrirajući morsku vodu. Prema tvrdnjama stručnjaka dagnja u jednom satu profiltrira čak 7 litara vode. Dagnja se mrijesti dva puta godišnje, pocetkom proljeća i jeseni. Jedinka tada u more ispušta od 5 do 25 milijuna jaja. Raste brzo, pa prosjecnu velicinu dostiže vec u prvoj godini.

[uredi VE | uredi]

Meso dagnje
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Dagnje