Dalibor Brozović

Dalibor Brozović

Dalibor Brozović (Sarajevo, 28. srpnja 1927. - Zagreb, 19. lipnja 2009.), hrvatski jezikoslovac, akademik, političar

Životopis

Pučku školu pohađao je u Zenici, gimnaziju u Visokom, Sarajevu i Zagrebu gdje je 1951. godine na Filozofskom fakultetu diplomirao hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti. Doktorirao 1957. disertacijom Govori u dolini rijeke Fojnice. Asistent na Akademiji za kazališnu umjetnost u Zagrebu, 1953.-1956. lektor i predavač na Sveučilištu u Ljubljani. Od 1956. do 1990. profesor na Filozofskome fakultetu u Zadru. Gost predavač u SAD-u (University of Michigan), Njemačkoj (Regensburg) i drugdje.

Brozović je jedan od autora Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967., koja je označila početak kraja jugoslavenskoga jezičnoga unitarizma i nametanja hibridnoga srpsko-hrvatskoga jezika. Godine 1971. održao je u Šibeniku predavanje pod naslovom Deset teza o hrvatskom jeziku. Redoviti član HAZU je od 1986. godine, primljen je u članstvo MANU, Akademije nauka i umjetnosti BiH, te Academie Europaea.

Potkraj osamdesetih i početkom devedesetih bio je suosnivačem i potpredsjednikom Hrvatske demokratske zajednice, te potpredsjednik tadašnjega Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske i saborski zastupnik u drugom sazivu Sabora. Od 1991. do 2000. godine bio je glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža. Član uredništva Europskoga i Općeslavenskoga dijalektološkoga atlasa. Brozović je objavio mnoštvo radova iz područja općega jezikoslovlja, slavistike te dijalektologije i povijesti hrvatskoga standardnoga jezika. Umro je u Zagrebu.

Znanstveni rad

Izuzetno su važne njegove studije iz standardologije slavenskih jezika (poglavito u knjizi "Standardni jezik", 1970). Uz obilje vrijednih studija iz hrvatske dijalektologije, fonologije i povijesnoporedbene lingvistike, Brozović je, koristeći konceptualni instrumentarij strukturalne lingvistike (Havranek, Trubeckoj, Jakobson) ocrtao posve novu sliku hrvatske jezične povijesti koja je zamijenila rudimentarni i često pogrješni prikaz kakav je vladao u udžbenicima koji su slijedili zastarjeli mladogramatičarski pojmovni aparat i pristup.

U maestralnoj studiji Hrvatski jezik, njegovo mjesto unutar južnoslavenskih i drugih slavenskih jezika, njegove povijesne mijene kao jezika hrvatske književnosti, 1978., Brozović je podijelio hrvatski jezičnopovijesni razvoj u 3 predstandardna razdoblja i 3 standardna (za bolje objašnjenje pogledati poveznicu), s početcima standardizacije oko 1600. i uznapredovalim procesom 1750. - time bitno promijenivši do tada vladajuće predodžbe koje su se usredotočile na ulogu Hrvatskoga narodnog preporoda i Ljudevita Gaja.

Nepotpun popis djela

• "Rječnik jezika ili jezik rječnika", Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1969.
• "Standardni jezik", Matica hrvatska, Zagreb, 1970.
• "Deset teza o hrvatskome jeziku" (Zagreb, 1971.),
• "Fonologija hrvatskoga književnog jezika" u knjizi Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika (Zagreb, 1991.).
• "Prvo lice jednine", Matica hrvatska, Zagreb, 2005. ISBN 953-150-725-2
• "Neka bitna pitanja hrvatskoga jezičnog standarda", Školska knjiga 2006., 316 str. ISBN 953-050840-9
• "Fonologija hrvatskoga standardnog jezika", Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2007., ISBN 978-953-167-199-6
• "Povijest hrvatskoga književnog i standardnoga jezika", Školska knjiga, Zagreb, 2008., ISBN 978-953-0-60845-0

Napomena: ovdje su pobrojana djela koje je lako naći u knjižnici svakog većeg grada Hrvatske, ukupan broj bibilografskih jedinica Dalibora Brozovića je veći od tisuću (znanstveni članci i rasprave, konferencijska priopćenja, knjige ili poglavlja, stručni članci i rasprave, pregledni članci, ostali tekstovi).

Nagrade

• 1970. Nagrada Grada Zadra za istaknutu znanstvenu djelatnost
• 1992. Nagrada za životno djelo Republike Hrvatske
• Nositelj velereda kralja Zvonimira, reda Ante Starčevića i reda Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića
• Nositelj bugarskog ordena Madarskog konjanika 1. reda

Vanjske poveznice

• Akademik Dalibor Brozović
• Dalibor Brozović: interview
• Organska podloga hrvatskoga jezika