Darik

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Tip IIIb[1] ahemenidskog darika iz oko 490. pr. Kr.

Darik je bio zlatni kovani novac koji se koristio u Perzijskom Carstvu[2]. Bio je vrlo velike kvalitete[3], sa čistoćom od 95.83%[4]. Masa mu je bila 8.385 grama[5], a sadržavao je otisak perzijskog kralja ili velikog ratnika naoružanog lukom i strijelom, no nije utvrđeno koga točno prikazuje. Darik je uveden u doba vladavine Darija Velikog između 522. i 486. pr. Kr., a prestao se koristiti nakon Aleksandrove invazije 330. pr. Kr. Nakon što je Aleksandar Makedonski osvojio Perziju, darici su rasptopljeni i od njih se kovao novi, Aleksandrov novac. To je vjerojatno glavni razlog zbog čega danas ima vrlo malo sačuvanih darika, unatoč njihovoj raširenosti u doba vladavine perzijske dinastije Ahemenida[6].

Etimologija[uredi VE | uredi]

Stari Grci smatrali su kako je kovanica naziv „darik“ (grč. dareikós statḗr) izvedenica od imena perzijskog kralja Darija Velikog, no vjerojatnije se radi o izvedenice perzijske riječi „zarig“ što znači zlato.

Uvođenje[uredi VE | uredi]

Pred kraj 5. stoljeća p. n. e., perzijski satrapi u Maloj Aziji počeli su kovati vlastiti novac, što je Darije Veliki smatrao strogo kažnjivim zločinom budući kako je izrada kovanica bila isključivo kraljevsko pravo. Numizmatički dokazi svjedoče kako otisci na daricima ili siglosima prikazuju isključivo perzijske velike kraljeve, što je praksa koju je uveo Darije i koja je bila simbol njegove vladavine i perzijske ekonomske moći.

Povijesni zapisi[uredi VE | uredi]

Stari zavjet[uredi VE | uredi]

Darik se nekoliko puta spominje u Starom Zavjetu, budući da su Židovi došli u kontakt sa njime nakon što su ih Perzijanci oslobodili iz ropstva u Babilonu. Prva Knjiga Kronika opisuje kralja Davida koji je tražio od naroda donacije da obnovi Salomonov hram u Jeruzalemu. Spominje se kako je „velikodušno donirano deset tisuća zlatnih darika“. Iako se prema kronologiji Starog zavjeta Davidova vladavina smješta između 1048. i 1007. pr. Kr., upotreba darika smatra se ili anakronizmom ili autorskom pretvorbom u ondašnje novčane jedinice[7].

Drevna Grčka[uredi VE | uredi]

U antičko vrijeme, darik se prozvan „strijelcem“. Primjerice, spartanski kralj Agesilaj II. spominje kako ga je iz Azije istjeralo trideset tisuća strijelaca, što vjerojatno upućuje na mito koje je dobio od perzijskih satrapa[8].

Spominje se i „dvostruki darik“ kojim se služio ili Darije III. ili Aleksandar Makedonski između 350. i 330. pr. Kr., no o tome ne postoji više pouzdanih informacija.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Joseph Hilarius Eckhel: „Kratki začeci numizmatike“ (Anfangsgründe zur alten Numismatik), Beč (1787.)
  • Charles Anthon, „Klasični rječnik“ (A Classical Dictionary), izdavač: Harper & Brothers, New York (1841.)
  • G.K. Jenkins: „Antičke grčke kovanice“ (Ancient Greek coins), London, Seaby (1990.)
  • C.M. Kraay: „Arhajska i klasična Grčka“ (Archaic and Classical Greek), London, Methuen (1976.)
  • I.A. Carradice: „Kovanice i administracija“ (Coinage and administration), Oxford (1987)
  • I.A. Carradice: „Grčke kovanice“ (Greek coins), London, Tisak Britanskog muzeja (1996.)
  • I.A. Carradice i M.J. Price: „Kovanice u grčkom svijetu“ (Coinage in the Greek world), London, Seaby (1988.)
  • Pierre Briant: „Od Kira do Aleksandra: povijest Perzijskog carstva“ (From Cyrus to Alexander: A history of the Persian Empire), Winona Lake (2002.), str. 1184.
  • Ralph W. Klein: „1. Kronike“ (1 Chronicles), izdavač: Harper Collins, New York (1993.), str. 605.-646.

Galerija[uredi VE | uredi]

Poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Darik tip IIIb (enciklopedija Iranica)
  2. Enciklopedija Iranica: Darik
  3. Enciklopedija Britannica: Darik
  4. Charles Anthon, „Klasični rječnik“ (A Classical Dictionary), izdavač: Harper & Brothers, New York (1841.)
  5. Darik (Numizmatika - Antikviteti
  6. Charles Anthon, „Klasični rječnik“ (A Classical Dictionary), izdavač: Harper & Brothers, New York (1841.)
  7. Ralph W. Klein: „1. Kronike“ (1 Chronicles), izdavač: Harper Collins, New York (1993.), str. 605.-646.
  8. Charles Anthon, „Klasični rječnik“ (A Classical Dictionary), izdavač: Harper & Brothers, New York (1841.)
  9. Joseph Hilarius Eckhel: „Kratki začeci numizmatike“ (Anfangsgründe zur alten Numismatik), Beč (1787.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]