Debar
Дебaр | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Država | Sjeverna Makedonija |
Općina | Općina Debar |
Stanovništvo | 14 561 (2002.) |
Visina | 145 m |
Koordinate | 41°31′N 20°32′E / 41.517°N 20.533°E |
Poštanski broj | 1250 |
Pozivni broj | 046 |
Registarska oznaka | SU |
Gradonačelnik | Argëtim Fida |
Službena stranica | www.dibra |
Karta | |
Debar (makedonski: Дебaр, albanski: Dibra) je grad od 14 561 stanovnika na zapadu Republike Makedonije, blizu granice s Albanijom. Debar leži na putu Struga - Gostivar na obalama Debarskog jezera kojeg tvore rijeke Crni Drim i Radika.
Sjedište je istoimene Općine Debar, koja ima oko 19 542 stanovnika (po popisu iz 2002.).[1]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Prvi pisani dokument u kome se spominje Debar je Ptolomejeva mapa, napravljena sredinom 2. stoljeća pr. Kr. u kojoj se naziva Deborus.
Bohemond I. Antiohijski i njegovi Normani zauzeli su Debar 1107. U XIII. st. i XIV. st. Debar je padao iz ruke u ruku, između Epirske Despotovine, Drugog Bugarskog carstva i Srbije.
Tijekom XIV. st. Debar i njegova okolica potpali su pod vlast Otomanskog carstva.
U XV. st. albanski knez Gjerg Kastriot Skenderbeg, postao je vođa pobune Albanaca protiv otomanske vlasti. Tako je Debar postao granica pobunjenih zemalja i mjesto stalnih borbi između 1443. i 1465. godine. Pored Debra zbile su se dvije značajne bitke29. travnja 1444. i 27. rujna 1446. godine, u obje su Turci bili pobjeđeni.
U XIX. st. stanovnici Debra su se još jedanput bezuspješno pobunili protiv otomanske vlasti. Tada je Debar obišao i u njemu proboravio francuski putnik i geolog Ami Boué i zabilježio da u gradu ima 64 dućana i 4 200 stanovnika. Debar je bio sjedište sandžaka u Vilajetu Skadar do 1877., nakon toga bio je pod upravom Bitolskog Vilajeta (od 1877. do 1912.) kao Debre ili Debre-i Bala (to je značilo Gornji Debar za razliku od mjesta Debre-i Zi (Donjeg Debra) a to je bio današnji grad u Albaniji - Peshkopi.
Albanski stanovnici Debra bili su aktivni u albanskom nacionalnom pokretu tako su i prvaci iz Debra sudjelovali 1. studenog 1878. u osnutku Prizrenske Lige.
Za vrijeme Prvog balkanskog rata 1912. – 1913., Debar je poput ostale Vardarske Makedonije priključen tadašnjoj Kraljevini Srbiji. U rujnu 1913. dio stanovnika Debra i okolice podigao se na ustanak protiv Srpske vlasti, u rujnu su grad zauzele snage Albanske vojske, ali ih je srpska vojska još istog mjeseca protjerala iz grada.
Zemljopisne odlike[uredi | uredi kôd]
Debar leži na jugoistoku Debarskog polja na 625 metara nadmorske visine. Okružen je planinama Dešat, Stogovo i Jablanica. U blizini grada su Debarsko jezero, rijeka Crni Drim i njegova pritoka Radika.
Kultura[uredi | uredi kôd]
Debar i njegova okolica u prošlosti su bili poznati po svojim zanatlijama, drvodjeljama, drvorezbarima, zidarima, slikarima, naročito od XVII do XIX st. Sve to nije bilo slučajno, Debar je uz Samokov i Bansko imao poznatu drvorezbarsku školu. Radovi Debarskih majstora mogu se naći po crkvama i javnim zgradama po cijelom Balkanu. Dobar primjer rada Debarske drvorezbarske škole može se vidjeti u obližnjem manastiru Sv.Jovan Bigorski.
Pored Debra na padinama planine Bistra, uz rijeku Radiku, nalazi se poznati manastir Sv.Jovan Bigorski, koji je potpuno obnovljen u XIX st. Manastir je izgrađen na ostatcima starije crkve iz 1021. godine.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Najpoznatije poduzeće iz Debra je rudnik i tvornica gipsa Radika KNAUF, u Debru dobro posluje i slavne Debarskite Banji kao i Hidrocentrala Špilje. U Debru ima nekoliko malih tradicionalnih manufaktura sagova (oni se većinom izvoze, jer su ručni rad)
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Po posljednjem popisu stanovništa Debar je imao 14 561 stanovnika,[2] a njihov sastav bio je sljedeći:
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Bebe Rexha, američka pjevačica, po ocu iz Debra
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ [http://www.stat.gov.mk/pdf/kniga_13.pdf Rezultati makedonskih izbora2002.]
- ↑ Makedonski popis stanovništva 2002.. godine [1]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Debar na stranicama cyber macedonia Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. srpnja 2008. (Wayback Machine)
- Debar (Municipality, Macedonia)
|