Denga groznica

Klasifikacija prema MKB-10
A-90	Dengue (groznica) (klasična denga)
A-91	Denga hemoragijska groznica

Dengue virus pod mikroskopom

Denga groznica ili denga vrućica, virusna je bolest tropskih područja, koja se očituje povišenom temperaturom, osipom, glavoboljom i bolom u mišićima i zglobovima. Uzročnik je virus iz porodice flavivirusa (Flaviviridae), koji se prenosi preko komaraca iz roda Aedes. Teži oblik bolesti, s krvarenjima, naziva se Denga hemoragijska vrućica (engl. Dengue hemorrhagic fever - DHF).

Patogeneza

Virus se prvo umnožava u koži, na mjestu uboda komarca, a zatim se širi krvotokom po cijelom tijelu. Kod DHF nastaju oštećenja i povećana propustljivost krvnih žila, zbog čega dolazi do sklonosti krvarenju. U nastanku bolesti su osim izravnih oštećenja, izazvanih virusom, važna i štetna djelovanja imunološkog odgovora domaćina.

Klinička slika

Inkubacija traje od 5 do 8 dana, nakon čega se javlja povišena temperatura, jaka bol u mišićima (osobito oko očiju), kostima i zglobovima, zatim mučnina, povraćanje, injekcija konjuktiva, edem vjeđa i fotofobija. Temperatura je povišena 4-7 dana. Četvrtog ili petog dana može se pojaviti osip, koji može biti hemoragičan, a počinje na nadlanicama i stopalima i širi se na ruke, noge i trup, a ponekad i na lice.

Kod denga hemoragijske vrućice tijek bolesti je teži; moguća su potkožna krvarenja, krvarenje iz nosa i probavnog trakta s trombocitopenijom i hemokoncentracijom. U najtežim slučajevima dolazi do pada krvnog tlaka i razvoja denga šok sindroma.

Epidemiologija

Azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), vrlo agresivna dnevnoaktivna vrsta; prijenosnik različitih arbovirusa, od kojih je najznačajniji virus dengue

Denga je prvi put opisana 1779. godine. Bolest je endemična u tropskim krajevima, s povremenim epidemijama (obično svake tri godine). Smrtnost u dobro opremljenim bolnicama nije velika - 1 do 3%, no u zabačenim krajevima u vrijeme epidemije, može biti i do 50%. Javlja se u južnoj i jugoistočnoj Aziji, subsaharskoj Africi, srednjoj i južnoj Americi, te sjeveroistočnoj Australiji.

Denga je danas, nakon malarije, epidemiološki najznačajnija bolest koju prenose komarci. Komarci se inficiraju sišući krv zaraženog bolesnika. U jugoistočnoj Aziji je u epidemiji 1950. godine oboljelo milijun i pol ljudi, od čega je 33 000 umrlo. U velikoj epidemiji u Rio de Janeiru, 2002. godine oboljelo je oko milijun ljudi, ali ih je umrlo samo 16. Cjepivo protiv denge zasad ne postoji, ali se na njemu intenzivno radi.

Virus dengue je danas udomaćen u cijelom Sredozemlju.

Vanjske poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Dengue

Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija. Ne provodite liječenje bez konzultiranja liječnika!