Dinastija Chou

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Dinastija Chou
周朝
Zhōu Cháo
Blank.png
1046. pr. Kr.256. pr. Kr. Blank.png
Lokacija Dinastije Zhou
Rasprostiranje urbanih područja Zapadne dinastije Zhou (1050.-771. pr. Kr.)
Glavni grad Haojing (鎬京)
Luoyi (洛阳)
Jezik/ci starokineski
Religija taoizam, konfucijanizam i dr.
Vlada
kralj
 - oko 1046.-1043. pr. Kr. Wu Zhou
 - 781.-771. pr. Kr. Kralj You od Zhoua
 - 770.-720. pr. Kr. Kralj Ping od Zhoua
 - 314.-256. pr. Kr. Kralj Nan od Zhoua
hegemon
 - 743.-701. pr. Kr. Vojvoda Zhuang od Zhenga
 - ?-643. pr. Kr. Vojvoda Huan od Qija
Povijest stari vijek
 - Osnovao je Wu Zhou porazivši posljednjeg kralja dinastije Shang, Zhou Shanga 1046. pr. Kr.
 - Qin Shi Huangdi, prvi Kineski Car dinastije Qin, osvaja Luoyang i svrgava posljednjeg Zhou kralja Nana od Zhoua 256. pr. Kr. 256. pr. Kr.
Stanovništvo
 - 273. pr. Kr. 30 milijuna 
 - 230. pr. Kr. otp. 38 milijuna 
Valuta kineska kovanica
John Keay, China A History, Harper Press, 2009. ISBN 9780007221783 (engl.)

Dinastija Chou ili Dinastija Zhou (kineski: 周朝, pinyin: Zhōu Cháo) je kineska dinastija koja je vladala istočnom središnjom Kinom od 1027. pr Kr. do 256. pr. Kr., što je najduža vladavina od ijedna druge dinastije u kineskoj povijesti. Ona je naslijedila dinastiju Shang i prethodila dinastiji Qin. U to vrijeme je započelo željezno doba u Kini[1], iako se njeno razdoblje često navodi kao vrhunac predmeta od bronce. Dinastija također pokriva razdoblje u kojemu je kinesko pismo evoluiralo od drevnog, koji se vidi u brončanim natpisima ranog Choua, do početaka modernog pisma, u formi arhaičnih svećeničkih zapisa kasnog „Razdoblja zaraćenih država”.

Rasprostiranje i vremensko trajanje dinastije Chou
Brončana Qizhong Hu posuda iz Zapadne dinastije Chou, muzej u Shanghaiu.
Vazalne države Zapadne dinastije Chou

Rano Chou razdoblje ili Zapadna dinastija Chou[uredi VE | uredi]

Dinastiju Chou je osnovala obitelj Ji čiji je glavni grad bio Hào (鎬, blizu današnjeg grada Xi'ana u dolini rijeke Wei). Dijeleći jezik i kulturu Shanga, rani vladari Choua su osvajanjima i kolonizacijom stvorili prostrano Carstvo čiju su vlast priznavale i vazalne države u Shandongu, istovremeno prihvaćujući kulturu Choua. Širenje brončanih predmeta karakterističnih za Choue je, međutim, bilo istovremeno s upotrebom lončarije u stilu Shanga u udaljenim predjelima tadašnje Kine, pa se pretpostavlja da su tadašnje države osvojene tek pred kraj perioda Zapadnog Choua.

U 11. stoljeću pr. Kr. područja pod dinastijom Shang pokorila je dinastija Chou, koja je imala drugačije etničko podrijetlo i živjela je na sjeverozapadnoj granici područja Shanga. Ova je dinastija postupno širila svoju vlast i protegla je mnogo dalje nego što je uspjela dinastija Shang, uključujući srednje i donje tokove Žute rijeke te srednji tok rijeke Yangtze. Većina tog prostora je bila naseljena narodima različitog etničkog podrijetla koje su obitelji Chou i njihovi vazali postupno asimirali. Njihova je država bila podijeljena između kralja i članova kraljevskog roda na mnogo zasebnih posjeda. Bio je to Fēngjiàn sustav (封建), sustav opunomoćene vladavine, donekle sličan kasnijem europskom feudalnom poretku.

Rano razdoblje vladavine Choua razlikovalo se od razdoblja Shanga po upotrebi pisma, pa se njihova kultura već prepoznaje kao „kineska“. U njihovim gradovima postojala je hijerarhija plemića, kraljevskih časnika i dvorjana. Izdržavale su ih zajednice obrađivača bronce, drva, kamena, keramike i platna. Seljaci koji su obrađivali različite kraljevske posjede opskrbljivali su ih prihodima i žitom. Trgovačke aktivnosti bile su uobičajene, a upotrebljavao se tiskani novac.

Bronca se upotrebljavala za izradu ritualnih predmeta i razne vrste oružja i oruđa, osim onih vezanih za obradu zemlje. U seoskim područjima ratari su i dalje upotrebljavali kameno oruđe i uzgajali rižu, proso, ječam i konoplju, te svinje, perad i dudove svilce. Ostavljanje polja na ugaru (uzoranog, ali ne zasijanog tla, kako bi se zemlja „odmorila“) postalo je uobičajena praksa. U 6. st. pr. Kr. javlja se i prvo organizirana gradnja kanala i navodnjavanje u poljoprivredi.

Kasno Chou razdoblje ili Istočna dinastija Chou[uredi VE | uredi]

Kineske države za Istočne dinastije Chou

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Razdoblje proljeća i jeseni
U početku, prijestolnica je bila pokraj Xi'ana, a do 8. stoljeća pr. Kr. kraljevi Chou neprestano su širili područje pod svojom vlasti. Međutim, oko 770. pr. Kr. kralj You je zamijenio kraljicu s priležnicom Baosi, a glavni grad su napale i opljačkale zajedničke snage kraljičinog oca, moćnog markiza od Shena i nomadskog plemena Quanrong. Plemići iz država Zheng, , Qin i markiz od Shena su kraljičinog sina Ji Yijiua proglasili novim kraljem. Unutarnji neredi prisilili su Choue da 722. pr. kr. napuste svoju domovinu u dolini Wei i presele se u svoju istočnu prijestolnicu Loyang, gdje se njihova moć uskoro istopila. Sljedeća dva i pol stoljeća trajali su ratovi tijekom kojih jeviše od stotinu jakih država progutalo dvadesetak manjih, a one su poslije među sobom ustanovile hijerarhiju.

Potkraj Chou razdoblja stari društveni poredak počeo je propadati. Tijekom „Razdoblja proljeća i jeseni” (770. – 476. pr. Kr.) vodili su se stalni ratovi između bivših Chou vazala. Bilo je to razdoblje velike političke nestabilnosti koja je, opet, služila kao pozadina velikom napretku tehnologije, pisanja zakona i političkih ideja, te se kineska kultura širila dalje od granica ranog Chou razdoblja. Jače države radije su zapošljavale birokrate nego nasljedno plemstvo bivših vremena. Uzdigla se nova skupina državnih službenika (shih). Vodeća osoba među njima bila je Konfucije, koji je formulirao zakonitosti novog morala, koji će postati uzorom sve do u daleku budućnost i puno dalje od granica Kine. Do. 5. stoljeća pr. Kr. dolina rijeke Yangtze i južna Mandžurija postale su dio kineske kulturne sfere.

Povijest Kine
Povijest Kine
Prapovijest Kine
3 Suverena i 5 Careva
Dinastija Xia
2100. pr. Kr. - 1600. pr. Kr.
Dinastija Shang
1600. pr. Kr. - 1046. pr. Kr.
Dinastija Zhou
1045. pr. Kr. - 256. pr. Kr.
Proljeće i jesen Istočni Zhou
Zaraćene države
Dinastija Qin
221. pr. Kr. - 206. pr. Kr.
Zapadni Han Dinastija Han
206. pr. Kr. - 220.
Dinastija Xin
9. - 23.
Tri kraljevstva
220. - 280.
Dinastija Jin
265. - 420.
Dinastija Sui
581. - 618.
Dinastija Tang
618. - 907.
(prekinuta od Drugog Zhoua)
690. - 705.
Liao
907. - 1125.
Song
907. - 1279.
Dinastija Yuan
1271. - 1368.
Dinastija Ming
1368. - 1644.
Dinastija Qing
1644. - 1911.
Republika Kina (Tajvan)
Glazbeno brončano zvono iz Zapadne dinastije Chou
Čovjek jaše zmaja, slika tušem na svili iz 6. stoljeća pr. Kr.
Lakirani sarkofag iz 4. stoljeća pr. Kr.
Kineska svila iz 4. stoljeća pr. Kr.

Uslijedilo je „Razdoblje zaraćenih država” (480. do 221. pr. Kr.), nazvano po znamenitoj povijesnoj kronici iz tog razdoblja. Ono traje i nešto dulje od 256. pr. Kr., koja je godina kraja Istočne dinastije Chou. Naime, posljednji kralj Choua je prestao vladati 35 godina prije početka dinastije Qin koja je okončala Razdoblje zaraćenih država.

Kultura dinastije Chou[uredi VE | uredi]

Prema kineskoj povijesnoj tradiciji, Chou su porazili Shange te preorijentirali shangovski sistem štovanja predaka prema univerzalnijem štovanju Dija, a od toga prema štovanju Tiana ili „Neba”. Svoju su vladavinu opravdavali „mandatom Neba”, idejom da vladar („Sin Neba”) vlada po božanskom pravu, ali da njegovo svrgavanje znači da je izgubio taj mandat. Događaji koji dokazuju da je vladajuća obitelj izgubila „mandat Neba” su prirodne katastrofe i pobune. Ta je doktrina objašnjavala i opravdavala propast dinastija Xia i Shang, te tako legitimnima činila trenutne i buduće vladare dinastije Chou.

Razdoblje Istočne dinastije Chou se također naziva „Razdobljem stotinu mislilačkih škola”. Naime, tijekom dinastije Chou nastali su korijeni zrele kineske filozofije od 6. stoljeća pr. Kr. Tadašnji veliki kineski filozofi, koji su snažno utjecali na buduće generacije, bili su Konfucije, osnivač konfucijanizma i Lao Ce, osnivač taoizma. Ostali filozofi, teoretičari i filozofske škole ovog vremena su bili Mo Ce (latinski: Micius), osnivač mocizma, Mengzi (Mencije), slavni konfucijanist koji je proširio Konfucijev opus, Shang Yang i Han Fei, zaslužni za razvoj drevnog kineskog legalizma (ključne filozofije dinastije Qin) i Xun Zi, koji je bio središte inetelektualnog života u Kini svog vremena, možda čak više nego Mencije. Te su filozofske škole bitno doprinijele društvenim, filozofskim i političkim promjenama koje su igrale važnu ulogu u slabljenju dinastije Chou[2].

Kraljevi dinastije Chou[uredi VE | uredi]

Osobno ime Posthumni naziv Godine vladanja1 Ime po kojem su poznati
Ji Fa
姬發
Wuwang
武王
1046. pr. Kr.-1043. pr. Kr.1 Zhou Wuwang
(Wu Zhou)
Ji Song
姬誦
Chengwang
成王
1042. pr. Kr.-1021. pr. Kr.1 Zhou Chengwang
(Cheng Zhou)
Ji Zhao
姬釗
Kangwang
康王
1020. pr. Kr.-996. pr. Kr.1 Zhou Kangwang
(Kang Zhou)
Ji Xia
姬瑕
Zhaowang
昭王
995. pr. Kr.-977. pr. Kr.1 Zhou Zhaowang
(Zhao Zhou)
Ji Man
姬滿
Muwang
穆王
976. pr. Kr.-922. pr. Kr.1 Zhou Muwang
(Mu Zhou)
Ji Yihu
姬繄扈
Gongwang
共王/龔王
922. pr. Kr.-900. pr. Kr.1 Zhou Gongwang
(Gong Zhou)
Ji Jian
姬囏
Yiwang
懿王
899. pr. Kr.-892. pr. Kr.1 Zhou Yiwang
(Kralj Yi Zhou)
Ji Pifang
姬辟方
Xiaowang
孝王
891. pr. Kr.-886. pr. Kr.1 Zhou Xiaowang
(Xiao Zhou)
Ji Xie
姬燮
Yiwang
夷王
885. pr. Kr.-878. pr. Kr.1 Zhou Yiwang
(Kralj Yi Zhou)
Ji Hu
姬胡
Liwang
厲王/剌王
877. pr. Kr.-841. pr. Kr.1 Zhou Liwang
(Li Zhou)
  Gonghe (kralj)
共和
841. pr. Kr.-828. pr. Kr. Gonghe
Ji Jing
姬靜
Xuanwang
宣王
827. pr. Kr.-782. pr. Kr. Zhou Xuanwang
(Xuan Zhou)
Ji Gongsheng
姬宮湦
Youwang
幽王
781. pr. Kr.-771. pr. Kr. Zhou Youwang
(You Zhou)
Kraj razdoblja Zapadnog Chou / Početak razdoblja Istočnog Chou
Ji Yijiu
姬宜臼
Pingwang
平王
770. pr. Kr.-720. pr. Kr. Zhou Pingwang
(Ping Zhou)
Ji Lin
姬林
Huanwang
桓王
719. pr. Kr.-697. pr. Kr. Zhou Huanwang
(Huan Zhou)
Ji Tuo
姬佗
Zhuangwang
莊王
696. pr. Kr.-682. pr. Kr. Zhou Zhuangwang
(Zhuang Zhou)
Ji Huqi
姬胡齊
Xiwang
釐王
681. pr. Kr.-677. pr. Kr. Zhou Xiwang
(Xi Zhou)
Ji Lang
姬閬
Huiwang
惠王
676. pr. Kr.-652. pr. Kr. Zhou Huiwang
(Hui Zhou)
Ji Zheng
姬鄭
Xiangwang
襄王
651. pr. Kr.-619. pr. Kr. Zhou Xiangwang
(Xiang Zhou)
Ji Renchen
姬壬臣
Qingwang
頃王
618. pr. Kr.-613. pr. Kr. Zhou Qingwang
(Qing Zhou)
Ji Ban
姬班
Kuangwang
匡王
612. pr. Kr.-607. pr. Kr. Zhou Kuangwang
(Kuang Zhou)
Ji Yu
姬瑜
Dingwang
定王
606. pr. Kr.-586. pr. Kr. Zhou Dingwang
(Ding Zhou)
Ji Yi
姬夷
Jianwang
簡王
585. pr. Kr.-572. pr. Kr. Zhou Jianwang
(Jian Zhou)
Ji Xiexin
姬泄心
Lingwang
靈王
571. pr. Kr.-545. pr. Kr. Zhou Lingwang
(Ling Zhou)
Ji Gui
姬貴
Jingwang
景王
544. pr. Kr.-521. pr. Kr. Zhou Jingwang
(Kralj Jing Zhou)
Ji Meng
姬猛
Daowang
悼王
520. pr. Kr. Zhou Daowang
(Dao Zhou)
Ji Gai
姬丐
Jingwang
敬王
519. pr. Kr.-476. pr. Kr. Zhou Jingwang
(Kralj Jing Zhou)
Ji Ren
姬仁
Yuanwang
元王
475. pr. Kr.-469. pr. Kr. Zhou Yuanwang
(Yuan Zhou)
Ji Jie
姬介
Zhendingwang
貞定王
468. pr. Kr.-442. pr. Kr. Zhou Zhendingwang
(Zhending Zhou)
Ji Quji
姬去疾
Aiwang
哀王
441. pr. Kr. Zhou Aiwang
(Ai Zhou)
Ji Shu
姬叔
Siwang
思王
441. pr. Kr. Zhou Siwang
(Si Zhou)
Ji Wei
姬嵬
Kaowang
考王
440. pr. Kr.-426. pr. Kr. Zhou Kaowang
(Kao Zhou)
Ji Wu
姬午
Weiliewang
威烈王
425. pr. Kr.-402. pr. Kr. Zhou Weiliewang
(Weilie Zhou)
Ji Jiao
姬驕
Anwang
安王
401. pr. Kr.-376. pr. Kr. Zhou Anwang
(An Zhou)
Ji Xi
姬喜
Liewang
烈王
375. pr. Kr.-369. pr. Kr. Zhou Liewang
(Lie Zhou)
Ji Bian
姬扁
Xianwang
顯王
368. pr. Kr.-321. pr. Kr. Zhou Xianwang
(Xian Zhou)
Ji Ding
姬定
Shenjingwang
慎靚王
320. pr. Kr.-315. pr. Kr. Zhou Shenjingwang
(Shenjing Zhou)
Ji Yan
姬延
Nanwang
赧王
314. pr. Kr.-256. pr. Kr. Zhou Nanwang
(Nan Zhou)
  Huiwang
惠王
255. pr. Kr.-249. pr. Kr. Zhou Huiwang²
(Hui Zhou)
2 Plemići obitelji Ji proglasili su kralja Huia kao nasljednika kralja Nana u glavnom gradu Luoyangu, koji je
pao u ruke China 256. pr. Kr. Otpor dinastije Chou nije potrajao dugo tako da se kralj Nan smatra
posljednjim kraljem dinastije Chou.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. [1]
  2. Schirokauer & Brown, A Brief history of Chinese civilization: second edition, Wadsworth, a division of Thomson Learning, 2006. str. 25.-47.
  • Povijest svijeta, ur. Seid Serdarević, Times Books 2001., Hena com, Zagreb, 2002., str. 62.-63. ISBN 955-6510-62-6

Poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Dinastija Chou