Dinko Šokčević
| Dinko Šokčević | |
 Fotografija Šokčevića iz 2016. godine | |
| Rođenje | 1960. Baja |
|---|---|
| Polje | povijest, kroatistika |
| Institucija | Filozofski fakultet Sveučilišta Janus Panonius u Pečuhu, Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Hrvatski institut za povijest, Institut za povijest Mađarske akademije znanosti u Budimpešti, Mađarski institut u Zagrebu |
| Alma mater | Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Filozofski fakultet Sveučilišta Janus Panonius u Pečuhu |
| Istaknute nagrade | Nagrada Jaroslav Šidak (2019.) |
| Portal o životopisima | |
Dinko Šokčević (mađ. Sokcsevits Dénes, Baja, 1960.) hrvatski je povjesničar i kroatist iz Mađarske.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Mladost i obrazovanje[uredi | uredi kôd]
Šokčević se rodio u Baji 1960. godine. Školovao se u Budimpešti. Studirao je u Jugoslaviji kao stipendist temeljem međudržavnog ugovora Mađarske i Jugoslavije. Prvo je studirao u Novom Sadu jugoslavenske jezike i književnosti, a 1981. godine otišao je u Zagreb studirati povijest umjetnosti i arheologiju na Filozofskom fakultetu. Diplomirao je u Zagrebu 1987. godine.
Znanstveni rad[uredi | uredi kôd]
Godine 1990. zaposlio se kao novinar u Hrvatskom glasniku, tjedniku Hrvata u Mađarskoj. Iste godine počeo je raditi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Janus Panonius u Pečuhu. Kao gost-predavač predavao je povijest Balkana u okviru odsjeka za povijest. Iduće godine stekao je status asistenta na katedri za hrvatski jezik i knjževnost, gdje i danas predaje kolegije iz povijesti i kulturne povijesti Hrvata. Na katedri za povijest predaje povijest i kulturnu povijest Balkana.[1] Danas je sveučilišni docent, pročelnik odsjeka za kroatistiku i ravnatelj Instituta za slavistiku na Sveučilištu u Pečuhu (od 2008. godine).[2]
Na svom sveučilištu je 1999. doktorirao povijesne znanosti na temu Slika Mađara kod Hrvata u razdoblju od 1861. do 1918. godine.
Suradnik je Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj i vanjski suradnik Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu i Instituta za povijest Mađarske akademije znanosti u Budimpešti. Od osnutka 2014. godine voditelj je Mađarskog instituta u Zagrebu.
Djela[uredi | uredi kôd]
Djela piše na hrvatskom i mađarskom jeziku. Tematski se bavi bunjevačkim Hrvatima u Bačkoj i rodnom mu gradu Baji te hrvatsko-mađarskim odnosima u 19. i 20. stoljeću.
Nepotpuna bibliografija:
Autorske knjige:
- Povijest naših južnih susjeda (Déli szomszédaink története, 1993., suautor) [3]
- Južnoslavenski ratovi (A délszláv háború, 1997.), udžbenik[4]
- Mediji Hrvata u Mađarskoj (2001., suautor)[5]
- Životni stil mladih Hrvata u Mađarskoj (Magyarországi horvát fiatalok életmódja, 2002., suautor)[6]
- Mađarska prošlost hrvatskim očima (Magyar múlt horvát szemmel, 2004.)[7]
- Hrvati u očima Mađara, Mađari u očima Hrvata (2006.)[8]
- Hrvatska između srednje Europe i Balkana (Horvátország Közép-Európa és a Balkán közt 2007.)[9]
- Hrvatska od stoljeća 7. do danas (Horvátország a 7. századtól napjainkig, 2011.)[10]
Studije i članci
- Crkvena unija kao preduvjet nacionalnog ujedinjenja Hrvata i Srba u djelima biskupa Ivana Antunovića (na III. kongresu hrvatskih povjesničara, 2008.)
- Povijest Hrvata u Mađarskoj
- "U ogledalu, nejasno" : mađarski milenij u očima hrvatske javnosti, Kolo 3/2002.
Uredničke knjige:
- Osvajanje kazališta : 10 godina Hrvatskog kazališta u Pečuhu[11]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Bibliografija. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. rujna 2011. Pristupljeno 21. studenoga 2019. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ (mađ.) Horvát Tanszék Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. siječnja 2011. (Wayback Machine) Kroatisztikai-Szlavisztikai Tanszék
- ↑ Imre Szilagyi, Karoly Szilagyi, Sokcsevits Dénes, Déli szomszédaink története, Beremenyi Konyvkiado, Budapest, 1993. (355 str.), ISBN 9638182075; Šokčevićev prilog u knjizi je pregled povijesti Hrvata
- ↑ Sokcsevits Dénes, A délszláv háború, Calibra kiadó, Budapest, 1997. (57 str.), ISBN 9636864039; dopunski udžbenik povijesti za IV. razred gimnazije; tema: rat u bivšoj Jugoslaviji
- ↑ Ivica Đurok, Dinko Šokčević, Mediji Hrvata u Mađarskoj, Croatica Kht, Budimpešta, 2001.
- ↑ Baráth Árpád, Ivica Đurok, Dinko Šokčević, Magyarországi horvát fiatalok életmódja, Croatica Kht., Budimpešta, 2002. (256 str.), ISBN 0129005890666
- ↑ Sokcsevits Dénes, Magyar múlt horvát szemmel, Magyar a magyarért Alapítvány, Budapest, 2004. (261 str.), ISBN 9632144805
- ↑ Dinko Šokčević, Hrvati u očima Mađara, Mađari u očima Hrvata : kako se u pogledu preko Drave mijenjala slika drugoga, Naklada Pavičić, Zagreb, 2006. (382 str.), ISBN 9536308614
- ↑ Sokcsevits Dénes, Horvátország Közép-Európa és a Balkán közt, Kreatéka Kiadó, Budapest, 2007. (140 str.), ISBN 9789630632317
- ↑ Dinko Šokčević, Hrvatska od stoljeća 7. do danas, Durieux : Društvo mađarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj, Zagreb, 2016. (XVI, 670 str.), ISBN 9789531884396
- ↑ Dinko Šokčević, Osvajanje kazališta : 10 godina Hrvatskog kazališta u Pečuhu' = A szinhaz meghoditasa : 10 eves a Pecsi Horvat Szinhaz, Hrvatsko kazalište u Pečuhu, Pečuh, 2002. (147 str.)
- MVPEI Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. srpnja 2010. (Wayback Machine) Predstavljena knjiga Tomislava Žigmanova
- Croatica.hu Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. prosinca 2007. (Wayback Machine) Dinko Šokčević: Povijest Hrvata u Mađarskoj
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Ostali projekti
 | Wikizvor ima izvorni tekst Životopisi nastavnika angažiranih na Hrvatskim studijima#Dinko Šokčević |
- Mrežna mjesta
- Doktorsko vijeće (mađ.)