Diona (mjesec)
| Diona (Dione) | |
|---|---|
 Diona, snimio Cassini-Huygens | |
| Otkriće | |
| Otkrio | Giovanni Domenico Cassini |
| Datum otkrića | 21. ožujka 1684. |
| Privremena oznaka | Saturn IV |
| Planet | Saturn |
| Grupa satelita | Unutarnji pravilni sateliti |
| Orbitalni elementi | |
| Orbitalni period (P) | 2,736915 d (xxxx godina) |
| Fizičke osobine | |
| Srednji promjer | 1124 km |
| Površina | xxxx km² |
| Masa | xxxx kg |
| Volumen | xxxx km³ |
| Gustoća | 1,478 g/cm³ |
| Gravitacija na površini | xxxx m/s² |
| Period rotacije | xxxx d (xxxx godina) |
Diona (također Saturn IV) je prirodni satelit Saturna. Nazvana je po Afroditinoj majci. Unutarnji pravilni satelit s 1124 km u promjeru i orbitalnim periodom od 2 dana, 17 sati, 41 minutu i 9 sekundi.
Slična je Reji, iako je manja, a gotovo je okrugla. Kruži na udaljenosti od 370 000 km. Cassinijeve fotografije pokazuju da na Dioni postoje strme litice i krateri. Diona je gust satelit u usporedbi sa susjedima, s gustoćom od 1,478 g/cm³. Ima stjenovitu jezgru od silikatnih stijena. Dijeli putanju s Helenom.
Ima egzoferu od kisika. Potječe najvjerojatnije od svemirskih čestica koje padajući na mjesec oslobađaju kisik. Gustoća molekula u egzosferi je samo 90 000 po kubičnom metru. Ovo otkriće potvrđuje teoriju prema kojoj bi svi Saturnovi i Jupiterovi prirodni sateliti u atmosferi mogli imati kisika što pak povećava vjerojatnost da bi na nekom od njih moglo biti elemenata neophodnih za podržavanje života. Slična egzosfera nađena je oko Ree, ali nije u tolikoj mjeri od kisika kao Dionina. Egzosfera je detektirana 2012.[1][2]
Podaci koje je prikupio Cassini-Huygens ukazuje na to da Diona možda ima ocean ispod površine, baš kao i Enceladus. Ovo se temelji na savijanju površine koja se spušta s 1,5 km visokog grebena što se može najbolje objasniti prisutnošću takvog oceana. Podaci o gravitaciji i obliku ukazuju na oko 100 km debelu koru iznad mogućeg oceana; riječ je o mnogo debljoj kori nego kod Enceladusa. Smatra se da se Dionina ledena ljuska mijenja u debljini za manje od 5%, s najtanjim područjima na polovima, gdje je plimsko zagrijavanje kore najveće.[3]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Saturnov mjesec Diona izvor je molekula kisika, ima egzosferu, 24sata.hr
- ↑ Saturnov mjesec ima atmosferu od kisika!. Pristupljeno 23. veljače 2020. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. veljače 2021. Pristupljeno 16. lipnja 2019.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split - Diona i Helena, saturnovi sateliti Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. travnja 2005. (Wayback Machine)
| ||||||||||||||||||||||||||||