Diskontna stopa

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Diskontna stopa ili eskontna stopa (od tal. disconto, lat. discomputare za obračunati) je kamatna stopa po kojoj središnja banka odobrava kredite poslovnim bankama i koju središnja banka obračunava pri otkupu mjenica. Time utječe na tržišne uvjete formiraju kamate na novčanom tržištu.

Diskontna stopa jedan je od instrumenta monetarno-kreditne politike središnje banke.

Postotak diskontne stope određuje središnja banka: To su u Hrvatskoj Hrvatska narodna banka a u Europskoj Uniji Europska središnja banka.

Ključne kamatne stope[uredi VE | uredi]

(Stanje: 11. lipnja 2012)

Utjecaji diskontne stope[uredi VE | uredi]

Diskontnom politikom ili politikom eskontne stope središnja banka utječe na na opseg bankovnih kredita, (investicije u gospodarstvo i na količinu novca u optjecaju. Poskupljenje bankovnih kredita dovodi do smanjenja potražnje za kreditima.[2]

U slučaju recesije središnje banke snižavaju diskontnu stopu. Pojeftinjenjem kredit te potiču se nove investicije u ospodarstvu i stvaranje novih radnih mjesta.

Kod pojave inflacije središnja banka povisuje iznos diskontne stope.

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. PRIOPĆENJE ZA JAVNOST, 8. lipnja 2011. Sjednica Savjeta HNB-a, http://www.hnb.hr/priopc/2011/hrv/hp08062011.htm, dostupno na: 22. listopada 2012.
  2. Limun, http://limun.hr/main.aspx?id=24449&Page=3

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]