Diskontna stopa
Diskontna stopa ili eskontna stopa (od tal. disconto, lat. discomputare za obračunati) je kamatna stopa po kojoj središnja banka odobrava kredite poslovnim bankama i koju središnja banka obračunava pri otkupu mjenica. Time utječe na tržišne uvjete formiraju kamate na novčanom tržištu.
Diskontna stopa jedan je od instrumenta monetarno-kreditne politike središnje banke.
Postotak diskontne stope određuje središnja banka: To su u Hrvatskoj Hrvatska narodna banka a u Europskoj Uniji Europska središnja banka.
Sadržaj |
[uredi] Ključne kamatne stope
(Stanje: 11. lipnja 2012)
- Europska središnja banka: 0,00 %, main refinancing operations: 0,75 %, marginal lending facility: 1,50 %
- Švicarska narodna banka:3-mj. -Libor 0,00–0,25 %
- Sustav federalnih rezervi Federal-Funds-Rate 0,00–0,25 %, Diskontna stopa 0,75 %
- Bank of Japan: 0,30 %
- Bank of England Repo Rate 0,50 %
- Kineska narodna banka: (one-year lending rate) 6,00 %
- Hrvatska narodna banka: 7 % .[1]
[uredi] Utjecaji diskontne stope
Diskontnom politikom ili politikom eskontne stope središnja banka utječe na na opseg bankovnih kredita, (investicije u gospodarstvo i na količinu novca u optjecaju. Poskupljenje bankovnih kredita dovodi do smanjenja potražnje za kreditima.[2]
U slučaju recesije središnje banke snižavaju diskontnu stopu. Pojeftinjenjem kredit te potiču se nove investicije u ospodarstvu i stvaranje novih radnih mjesta.
Kod pojave inflacije središnja banka povisuje iznos diskontne stope.
[uredi] Povezani članci
[uredi] Izvori
- ↑ PRIOPĆENJE ZA JAVNOST, 8. lipnja 2011. Sjednica Savjeta HNB-a, http://www.hnb.hr/priopc/2011/hrv/hp08062011.htm, dostupno na: 22. listopada 2012.
- ↑ Limun, http://limun.hr/main.aspx?id=24449&Page=3
