Divlji šipak
Izvor: Wikipedija
Divlji šipak, u narodu poznat kao šipak, divlja ruža, pasja drača, pasja ruža, srbiguzica, šipurina, šepurika, je plod biljke iz porodice ruža.
Sadržaj |
[uredi] Opis biljke
Raste kao grm visine 2 do 3 metra. Tijekom prve godine rastu uspravne grane koje se kasnije razvijaju u mnogobrojne viseće grane. Grm ima oštre, nadolje zavinute bodlje. Listovi rastu naizmjence, ovalnog su oblika i nazubljeni. Cvjeta u lipnju i srpnju, a cvijet je bijele ili svijetlo ružičaste boje. Raste u cijeloj Europi i Aziji, na području umjerene klime, po sunčanim rubovima šuma, uz puteve i ograde. U novije vrijeme njeguje se kao ukrasna biljka.
[uredi] Opis ploda
Plodovi su jajoliki, crvenkaste boje, s mnoštvom tvrdih sjemenki. Plod je slatko-kiselog ukusa, a bere se u rujnu, listopadu i studenome, prije nego plod predozri. Upotrebljava se svjež i osušen, a očišćen od koštica i dlačica može se konzervirati i zamrzavanjem. Suši se na temperaturi od 50°C da zadrži svoju prirodnu boju.
Divlji šipak ima vrlo velike količine vitamina C (1700–2000 mg za 100 g) najviše nakon crnog ribizla, a posebno je važno što se kuhanjem ne gubi, no količina vitamina C ne ostaje dugo stalna, već se nakon jedne godine u plodovima, pekmezu ili likeru smanji na samo jednu četvrtinu od prvotne vrijednosti. Osim vitamina C sadrži i vitamine A, D i E, masne kiseline i antioksidant flavonoid.
Pripisuju mu se velika medicinska svojstva, od otklanjanja malaksalosti, umora, anemije (slabokrvnosti), kao i antiupalna svojstva pri upalama unutarnjih organa,...
[uredi] Upotreba divljeg šipka
Najviše se upotrebljava za pripremanje čajeva, posebno uz dodatak hibiskusa, te za proizvodnju sirupa, marmelada, raznih namirnica. Može se jesti i sirov, ali zbog brojnih dlačica koje sadrži izaziva neugodan svrab, koji mu je i dao ime srbiguzica.
[uredi] Sorte i vrste
Osim ploda pasje ruže, jednako upotrebljivi i vitaminima bogati plodovi nalaze se i u ostalim vrstama trnovitih divljih ruža:
- živična ruža (Rosa dumetorum)
- poljska ruža (Rosa arvensis)
- trnovita ruža (Rosa spinosissima)
- zimzelena ruža (Rosa sempervirens)
- rđasta ruža (Rosa rubiginosa)
- planinska ruža (Rosa pendulina)
[uredi] Povezani članci
[uredi] Vanjske poveznice
