Dobroslav Paraga
| Dobroslav Paraga | |
|---|---|
| 1. predsjednik HSP-a | |
| u službi 25. veljače 1991. – 11. rujna 1993. |
|
| Nasljednik | Anto Đapić |
| 1. vrhovni zapovjednik HOS-a | |
| U službi 25. lipnja 1991. – 1993. |
|
| 1. predsjednik HSP 1861 | |
| Trenutačno | |
| U službi od 11. rujna 1993. |
|
| Rođenje | 9. prosinca 1960. |
| Politička stranka | HSP HSP 1861 |
| Zanimanje | pravnik |
Dobroslav Paraga (Zagreb, 9. prosinca 1960.), hrvatski političar, prvi predsjednik HSP-a, te osnivač i vrhovni zapovjednik HOS-a.
Sadržaj |
[uredi] Životopis
[uredi] Mladost i politička aktivnost
Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Zagrebu, gdje upisuje studij prava i laičke teologije. Godine 1980. Uhićen je zbog potpisivanja peticije za amnestiju političkih zatvorenika, te osuđen na četiri godine zatvora. Kaznu je odslužio u Lepoglavi i na Golom otoku, gdje prolazi sve vidove torture represivnog jugoslavenskog režima. Na odsluženje vojnog roka u kninski garnizon otišao je 13. veljače 1986., na dan kada je Andrija Artuković izručen Jugoslaviji. Iz JNA, gdje je služio u kaznenoj jedinici, pušten je 14. svibnja, dan nakon što je Andrija Artuković osuđen.
Njegovog najboljeg prijatelja Ernesta Brajdera UDBA je likvidirala bacivši ga kroz prozor na četvrtom katu zgrade u Novom Zagrebu. U novinama se tada pojavljuje naslov Skočili ga kroz prozor. Godine 1986. Paraga podnosi tužbu protiv SFRJ zbog mučenja i zlostavljanja u zatvoru. Paraginu je tužbu pod nos stavio američki državni sekretar George Shultz kada SFRJ nije htjela izručiti jednog od otmičara s broda Achile Lauro. O monitiranim procesima i političkim zatvorenicima Paraga počinje pisati u slovenskoj Novoj reviji, a potom i u ljubljanskoj Mladini. Uskoro odlazi u Ljubljanu, gdje ga dočekuje poziv njemačkog predsjednika Richarda von Weiszeckera da posjeti Njemačku, na osnovu čega su mu Slovenci izdali putovnicu.
Osim u Njemačkoj, Paraga denuncira domovinu i u Švedskoj, Sjedinjenim Državama, Kanadi, Austriji i drugim zemljama. U Torontu organizira i protujugoslavenske demonstracije. Godine 1989. u američkom Kongresu ishodi Rezoluciju broj 169 američkog Senata kojom se traži bezuvjetna amnestija političkih zatvorenika u SFRJ i slobodno udruživanje građana.
[uredi] Predsjednik HSP-a
U veljači 1990. godine Paraga je u odsutnosti izabran za v.d. predsjednika Hrvatske stranke prava (HSP), a iste godine prima ga Vaclav Havel. Na prvom Općem Saboru HSP-a 25. veljače 1991. Paraga je i službeno izabran za predsjednika stranke. Franjo Tuđman poziva HSP da uđe u Hrvatski demokratski blok protiv Koalicije narodnog sporazuma, a u Paraginom odsustvu Ante Paradžik uvodi HSP u blok. 13. lipnja 1991., predsjedništvo HSP-a na čelu s Paragom, u Ljubuškom proglašava obnovu Nezavisne Države Hrvatske,[1] što nije imalo nikakvog utjecaja na hrvatsku politiku. Početkom rata Paraga osniva HOS (Hrvatske obrambene snage), čiji se pripadnici u crnim odorama bore u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. No, ne zaustavljaju se samo na tome pa tako HOS ulazi u prostorije na Starčevićevom trgu, ispred kojih postavljaju top. Nakon pada Vukovara Dobroslav Paraga, Ante Prkačin i zapovjednik obrane Vukovara Mile Dedaković Jastreb optuženi su i uhićeni zbog terorizma i rušenja demokratski izabrane vlasti.[2]
Kada je ubijen Ante Paradžik, Paraga slučajno izbjegava smrt, odustavši od putovanja u posljednji trenutak. Tada je organizirana i velika policijska racija u prostorijama Hrvatske stranke prava, gdje su pronađene velike količine oružja i streljiva. Kao jedan od ciljeva HSP-a i HOS-a, Paraga ističe uspostavu Hrvatske do Drine.[3]
[uredi] HSP 1861
1993. dolazi do raskola u stranci između Paragine i Đapićeve frakcije, a Ministarstvo uprave presuđuje kako pravo na naziv stranke ima Anto Đapić. Paraga svoju frakciju preimenuje u Hrvatska stranka prava 1861. Krajem 1997. Međunarodnom sudu za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Haagu podnosi prijavu protiv tadašnjeg predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana, ministra obrane Gojka Šuška i još nekolicine osoba iz državnog i vojnog vrha zbog podjele Bosne (pripremali, organizirali i izveli agresiju na susjednu BiH...), političkih ubojstava i drugih nepodopština. Stoga se našao na meti "državotvornih" medija zbog izdaje domovine, a Državno odvjetništvo optužilo ga je da je kaznenom prijavom i njenim objavljivanjem počinio kazneno djelo širenja lažnih vijesti. I pred istražnim sucem Paraga je ostao kod svojih tvrdnji. U rujnu 2000. podnosi kaznene prijave protiv Vice Vukojevića, Smiljka Sokola i Hrvoja Šarinića. No, to nije kraj niza: otkako je nezavisne Republike Hrvatske, Paraga je, do sada, podnio oko 20 kaznenih prijava.
Dobroslav Paraga tvrdi kako ne posjeduje nikakve dionice, da je profesionalni političar i da zajedno s dvije sestre i bratom posjeduje u Zagrebu mnoge nacionalizirane nekretnine. Oženjen je suprugom Nevenkom za koju kruži nepotvrđena priča da je u dalekom srodstvu s Ivićem Pašalićem.
[uredi] Izvori
- moljac.hr :: Dobroslav Paraga, uz dozvolu autora teksta
- Borba za hrvatsku državnu nezavisnost, D. Paraga i A. Paradžik, 1991.
- ↑ [Borba za hrvatsku državnu nezavisnost, D. Paraga i A. Paradžik, Hrvatska stranka prava, Zagreb, 1991., str. 222]
- ↑ ZAKLJUČCI KOMISIJE
- ↑ Mi smo apsolutno za jedinstvo hrvatskog naroda i za njegovu zajedničku obranu, ali smo isto tako za jedinstvo sa muslimanskim narodom. Mi od naše politike cjelovite Bosne i Hercegovine, odn. Hrvatske do Drine ne odustajemo. Svaka druga politika značila bi komadanje Herceg-Bosne i stvaranje nove srpske države s ovu stranu Drine, što bi bila propast za hrvatski muslimanski narod. - Dobroslav Paraga, 21.08.1992. u uputstvima bojniku Darku Kraljeviću
[uredi] Vanjske poveznice
- VIDEO - Dobroslav Paraga na 18. konvenciji Republikanske stranke, u SAD-u u veljači 1991.
- VIDEO - Dobroslav Paraga na skupu HSP-a u Kutini 22. srpnja 1992.
- VIDEO - Dobroslav Paraga o izborima u Hrvatskoj, u Hrvatskom Saboru 7. rujna 1992.
- VIDEO - Dobroslav Paraga o ubojstvima članova HSP-a i pripadnika HOS-a, u Hrvatskom Saboru 27. ožujka 1993.
- VIDEO - Dobroslav Paraga o namještanju Ante Đapića za predsjednika HSP-a, u Hrvatskom Saboru 24. ožujka 1994.
- VIDEO - Dobroslav Paraga o padu Vukovara, u TV emisiji Kontraplan 18. studeni 2005.
