Dobrota

Dobrota
Položaj
Dobrota Dobrota na karti Crne Gore
Regija	Boka kotorska
Općina/Grad	Kotor
Mikroregija	Kotoski zaljev
Najbliži (veći) grad	Kotor
Zemljopisni podaci
Površina	km²
Nadmorska visina	0 m
Koordinate	42°27′14″N 18°46′05″E
Stanovništvo
Broj stanovnika (2003.)	8,169
Ostalo
Pošta
Pozivni broj	82
Autooznaka	KO

Dobrota je mjesto u Boki Kotorskoj, Crna Gora.

Kultura

Crkve u Dobroti

• Crkva Sv. Mateja nalazi se na mjestu srednjovjekovne crkvice istoga imena, koja je razrušena do temelja tijekom velikog potresa 1667. godine. Izgradnju nove crkve financirali su pomorski kapetani Pavo Đurov Kamenarović i Antun Božov Radimir, tako da je glavni brod nove crkve podignut 1670. godine. Današnji izgled, s tri kapele i dvije kupole, crkva dobiva nakon 1770. godine.
• Crkva Svetog Eustahija
• Crkva Sv. Ilije
• Crkva Gospe od milosrđa

Gospodarstvo

Glavne gospodarske aktivnosti u Dobroti, od osnivanja mjesta pa do početka 18. stoljeća, vezane su za more i zemlju, odnosno za ribarstvo i zemljoradnju. Izlovljenu ribu i plodove škrte zemlje mještani bi uglavnom plasirali na kotorskoj tržnici, no to je bila trgovina manjeg obujma i sa zarađenim su ondašnji težaci i ribari mogli pokrivati tek najnužnije potrebe, poglavito kad imamo na umu da su bili obvezni plaćati određenu vrstu poreza vlastelinima iz Kotora. Do preokreta dolazi nakon ratova s Turcima u Južnom Jadranu, tijekom kojih su se Dobroćani istaknuli kao vješti pomorci i neustrašivi ratnici. Pokazano junaštvo nagrađeno je promjenom statusa naselja u okviru administrativnog ustroja Mletačke Republike, tj. samostalnošću u odnosu na grad. Procvat, vezan u prvom redu za trgovanje na relaciji albanske luke - Venecija, traje sve do pada Venecije i u tom je razdoblju Dobrota poprimila obrise urbane cjeline .

Stanovništvo

Djelomično napuštanje tradicionalnih zanimanja (ribarstva i zemljoradnje) i intenzivnije bavljenje pomorstvom, te dobivanje statusa samostalne općine u osamnaestom stoljeću, u izvjesnoj je mjeri promijenilo i demografsku sliku Dobrote. Tako je tijekom popisa 1726. evidentirano 715 stanovnika, da bi ih 1748. bilo 1665.

Na ovakav porast stanovništva svakako su utjecale promijenjene okolnosti, jer je stanovnicima pružena šansa za dobru zaradu i poboljšanje kvalitete života. Predvodnici ekonomskog razvitka u to doba bili su uglavnom pripadnici starih dobrotskih bratstava: Andrića, Dabčevića, Dabinovića, Dobrilovića, Ilića, Ivanovića, Ivanovića-Moro, Janoševića, Kamenarovića, Klačevića, Kosovića, Marovića, Matovića, Mijaljevića, Miloševića, Milovića, Oparenovića, Pasinovića, Petričevića, Petrovića, Radimira, Radoničića, Tomića, Tripkovića, Vickovića i Vulovića .

Aktualni demografski pokazatelji (popis iz 2003. godine) svjedoče o zanimljivoj promjeni strukture stanovništva Dobrote.

• Crnogorci - 4,428
• Srbi - 2,067
• Hrvati - 535
• Jugoslaveni - 51
• Muslimani - 35
• Albanci - 32
• Makedonci - 14
• Mađari - 14
• Rusini - 14
• Romi - 11
• Talijani - 9
• Nijemci - 7
• Slovenci - 7
• Egipćani - 5
• Bošnjaci - 3
• drugi - 57
• neopredijeljeni - 801
• regijski opredijeljeni - 42
• nepoznato - 37

Poznati Dobroćani

• obitelj (po ocu) poznate čelnice hrvatskog proljeća, "prve ruže Hrvatske", Savke Dabčević-Kučar, su poznati brodovlasnici i kapetani iz Dobrote.
• Gracija Ivanović, kotorski apostolski administrator
• don Branko Sbutega - katolički svećenik iz Boke kotorske, župnik župe svetog Eustahija u Dobroti

Vanjske poveznice

• maplandia.com: Dobrota
• http://wikii.itam.ws/index.php/Dobrota