Dodatak:Popis najdužih hrvatskih riječi
Popis najdužih hrvatskih riječi sadrži neke od najdužih hrvatskih riječi, od 15 slova pa na više. Ovaj popis ne sadrži nazive velikih brojeva.
Ako se ne računaju samo imenice u nominativu jednine i glagoli u infinitivu, najduža hrvatska riječ jest prijestolonasljednikovičičinima, nastala od prijestolonasljednikovica što znači 'prijestolonasljednikova supruga'.[nedostaje izvor]
Popis[uredi | uredi kôd]
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
Ovaj popis[nedostaje izvor] sadrži najduže riječi u hrvatskom jeziku s najdužom riječi od 31 slova, neke su riječi u kanonskome obliku (nominativ kod imenicā, infinitiv kod glagolā), a neke su deklinirane i konjugirane.
| Broj | Riječ | Slova | Značenje |
|---|---|---|---|
| 1. | antisamoupravnosocijalističkoga | 31 slovo | koji je protiv samoupravnog i socijalističkog |
| prijestolonasljednikovičičinima | 31 slova | onima koji pripadaju prijestolonasljednikovoj maloj supruzi | |
| 2. | ezofagogastroduodenoskopija | 27 slova | gastroenterološki terapijski postupak |
| samoupravnosocijalističkoga[1] | koji je i samoupravni i socijalistički | ||
| 3. | najneindustrijaliziranija | 25 slova | koja ima najmanji stupanj industrijalizacija |
| prijestolonasljednikovica[2] | prijestolonasljednikova supruga | ||
| 4. | encefaliarteriografija | 23 slova | dijagnostička metoda, rendgenski prikaz krvnih žila mozga |
| sedamnaestogodišnjakinja | imati 17 godina | ||
| encefalocisternografija | rendgenska pretraga cisternskih prostora mozga primjenom kontrasnih sredstava | ||
| 5. | elektronistagmografija | 22 slova | bilježenje spontanih titranja pokreta oka |
| elektroencefalografija | snimanje električnih aktivnosti mozga | ||
| 6. | heilognatopalatoshiza | 21 slovo | urođeni rascjep usne, čeljusti i nepca |
| 7. | autoreferencijalnost | 20 slova | pjesnik u svom djelu spominje samog sebe i svoje djelo |
| elektrokardiografija | |||
| deindustrijalizacija | |||
| deprofesionalizirati | odvojiti od profesionalne kontrole | ||
| lapalohisterektomija | operacija maternice kroz rez na trbuhu | ||
| otorinolaringologija | grana medicine | ||
| otorinolaringologica | ženska osoba koja se bavi otorinolaringologijom | ||
| prijestolonasljednica | nasljednica prijestolja | ||
| 8. | encefalomeningokela | 19 slova | izbočenje mozgovine zajedno s ovojnicama kroz defekt lubanje |
| najnezainteresiraniji | osoba koja je najviše nezainteresirana za nešto | ||
| nekarakterističnost | ne priliči nečemu, ne obilježava | ||
| 9. | automehatroničarka | 18 slova | objedinjava poslove automehaničara i autoelektričara |
| dermatofibrosarkom | kožni tumor s kliničkim i histološkim obilježjima dermatofiboma i fibrosarkoma | ||
| gamaradioaktivnost | |||
| medijastinoskopija | endoskopski postupak pregleda i biopsije limfnih čvorova u medijastinumu | ||
| elektrostimulacija | |||
| 10. | najzainteresiraniji | 17 slova | osoba koja je najviše zainteresanija za nešto |
| neprepoznatljivost | |||
| samoupravnopravni[3] | |||
| 11. | prenezaposlenost | 16 slova | prevelika količina nezaposlenih ljudi |
| makrovaskulatura | skupni naziv za žile i arterije promjera većeg od 0,1 mm | ||
| epifenomenalizam | shvaćanje da je psihičko sporedan produkt fizioloških procesa | ||
| 12. | brodogradilište | 15 slova | industrija koja se bavi proizvodnjom brodova |
| kinematografija | svi filmovi jedne države | ||
| fundamentalizam | |||
| elektroprivreda | bavi se opskrbom električne energije | ||
| farmakodinamika | dio farmakologije | ||
| pluskvamperfekt | pretprošlo vrijeme | ||
| kontinentalnost | obilježje kopna bez utjecaja mora |
Povezani članci[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Ivan Bekavac, Izdaja na Pantovčaku?, TIVA, Varaždin, 2001., ISBN 953-6775-29-8, str. 97.
»Istodobni procesi uspostave i obrane hrvatske države i prijelaz iz samoupravnosocijalističkoga u slobodno tržišno gospodarstvo poslužili su oblikovanju propagandnoga trika da je za sve, baš za sve, a za socijalne probleme posebno, kriva – Hrvatska.«(Bekavac, 2001., 97.) - ↑ Peter Matthews, Ed. Michelle Dunkley McCarthy, The Guinness Book of Records 1993, 32nd edition, Facts on File, New York, 1992., ISBN 0-8160-2644-0, str. 148.
- ↑ Vladimir Anić, Josip Silić, Pravopisni priručnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Sveučilišna naklada Liber, Školska knjiga, Zagreb, 1986., ISBN 86-329-0086-2, str. 86.
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Vladimir Anić, Ivo Goldstein, Rječnik stranih riječi, Zagreb, 2004., ISBN 953-6045-14-1