Dokumentalistika

Izvor: Wikipedija

Dokumentalistika (informacijska znanost) je znanstvena disciplina koju se u Europi definira kao postupak skupljanja, klasificiranja i distribucije svih dokumenata, svih njihovih vrsta iz svih djelatnosti.[1]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Počeci[uredi | uredi kôd]

Za dokumentalistiku se smatra da je nastala 1895. kad su P. Otlet i La Fontaine osnovali Institut International de bibliographie čija je osnovna zadaća bila obrada zapisanog ljudskog znanja iz svih vrsta dokumenata, pa i onih neverbalnih kao što su mape, slike, dijagrami itd. Tada se počela naglašavati potreba obrade sadržaja dokumenata bez obzira na oblik prikazivanja, pa se time i prekinula praksa nužnog linearnoga raspoređivanja dokumenata na police. Napravljen je novi pomak u proučavanju i obradi dokumenata, nova je disciplina dokumentalistika definirana kao postupak sakupljanja, klasificiranja i distribucije svih dokumenata, svih njihovih vrsta iz svih djelatnosti.

Nakon Drugog svjetskog rata[uredi | uredi kôd]

Takvo se određenje dokumentalistike zadržalo u Europi i nakon drugog svjetskog rata, kad su se u SAD-u počeli rabiti novi izrazi: pronalaženje informacija te pohranjivanje i pronalaženje informacija. Smatra se da je 1957. ona godina kada se dokumentalistika preorijentirala s manualnih na kompjutorski zasnovane sustave za pretraživanje(computer based retrieval systems).

Krajem 1950-ih godina četiri su glavna područja za dokumentalistiku:

  1. organizacija informacija
  2. oprema za pohranjivanje i pretraživanje
  3. mehaničko prevođenje
  4. informacijske potrebe znanstvenika[1]

Primjenom informacijske tehnologije u dokumentacijskim službama stvoreni su sustavi za pretraživanje obavijesti. Stvaraju se i razvijaju nacionalni i svjetski sustavi za određena područja, a istovremeno je informacijsko-dokumentalistička djelatnost dobila do tada nezamislivu financijsku i društvenu potporu.Međutim informacijska tehnologija i dokumentalistika nužan su preduvjet za razvoj informacijske djelatnosti, ali nisu i dostatan razlog za stvaranje informacijske znanosti. Godine 1961. na Konferenciji o obrazovanju kadrova za informacijsku znanost na Georgia Institute of Tehnology u Atlanti, definitivno je odbačen i naziv dokumentalistika, a umjesto dotadašnjih preuzet je novi izraz –informacijska znanost. Tada je dokumentalistika postala samo jedna od informacijskih znanosti.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b Tuđman, Miroslav; Boras, Damir; Dovedan, Zdravko. Uvod u informacijske znanosti