Domagoj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Domagoj
Knez Primorske Hrvatske
Vladavina 864. - 876.
Prethodnik Trpimir
Nasljednik Iljko
Dinastija Domagojevići
Preminuo 876.
Spomenik "Domagojevi strijelci" u Vidu kod Metkovića, rad Stjepana Skoke[1]

Domagoj († 876.), knez Primorske Hrvatske od 864. do smrti i utemeljitelj dinastije Domagojevića.

Ivan Đakon bilježi da je 864. godine ubijen dužd Petar i da je izabran Urso pa nastavlja:

"Naime, prije rečeni dužd Urso žurio se da povede mornaricu protiv slavenskog vladara Domagoja."[2]

U jednom tekstu, koji je sastavljen od dvije kronike (jedna iz 15., a druga iz 16. stoljeća) navodi se Domagoja da je princ Neretljana ("Domoghoi, prinze de Narentani").[3]

Borbe s Mlečanima i Arapima[uredi VE | uredi]

Promjenu dinastije pokušali su iskoristiti Mlečani, koji su se u to doba oporavili od teških udaraca zadobivenih od Arapa prije 25 godina, te su god. 865. krenuli napasti Hrvatsku, ali Domagoj je uspio ugovoriti mir. Arapi su i dalje napadali obalne gradove, a od 866. opsjedali su 15 mjeseci Dubrovnik, koji se je uspio obraniti svojim snagama i uz pomoć bizantske ratne mornarice.

Domagoj, koji je dotada učvrstio svoju vlast, pomogao je 869.-871. franačkom kralju Ludoviku II. da zauzme Bari, koji su prije osvojili i neko vrijeme držali Arapi. Bari je zauzet na juriš 2. veljače 871., a u mornarici kneza Domagoja sudjelovali su i dubrovački brodovi. Tadašnji hrvatsko-dubrovački pomorski savez prva je pouzdana veza Dubrovnika s kasnijom narodnom i državnom maticom.

U to vrijeme Domagojev boravak pod Barijem iskoristio je Bizant koji je sa svojom mornaricom napao i pokorio Neretvane, te pritom opustošio i hrvatsku obalu.[4] Iduće godine kad su Arapi ponovo napadali bizantske gradove u Dalmaciji, Hrvati i Neretvani vratili su im istom mjerom, tako što su ponovo počeli napadati tuđe brodove i to posebno mletačke, jer su Mlečani bili bizantski podanici.

Sukobi su bili tako česti i okrutni da je kneza Domagoja i sam papa Ivan VIII. u onom istom pismu tražio da obuzda napade svojih pomoraca, jer mu njihova gusarska djela "potamnjuju dobar glas". U tom pismu on ga naziva „knezom Sklavina“ (dux Sclavorum). Bizant u ovom razdoblju i formalno utemeljuje Temu Dalmaciju.

Smrt i borba za nasljedstvo[uredi VE | uredi]

O njegovoj smrti 876. godine Ivan Đakon naziva ga „najgorim knezom Sklavina“ (pessimus Sclavorum dux). Mletački dužd Urso Patricijak sklapa mir s Hrvatima, ali nakon Domagojeve smrti napada Neretvane, pa se pretpostavlja da su se oni tada osamostalili.

Kroz razdoblje od 876. do 878. Primorskom Hrvatskom vladao je netko iz Domagojeva roda. Neki povjesničari držali su da je to bio knez Iljko, no vjerojatnije je to plod greške u prijevodu s latinskoga jezika. 878. Bizant dovodi na vlast Zdeslava iz Trpimirova roda, koji se bio sklonio u Carigradu kako bi izbjegao Domagojeve čistke.

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. http://www.metkovic.hr/vijest.asp?vijest=1296
  2. Rački, Franjo, Rački, Documenta, str. 364. Preveo Dane Gruber
  3. Jakov Stipišić, Corona Venetorum. Radovi Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, god. I./1972, br. 1/2, str. 128 - 135. U ovoj mletačkoj kronici pod naslovom Corona Venetorum Domagoja se naziva ovako: „Domoghoi, prinze de Narentani“.
  4. Mužić, Ivan, str. 128.

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Konstantin Porfirogenet, O upravljanju carstvom, prijevod i komentari Nikola pl. Tomašić (hrvatski), R. [Romilly] J. [James] H. [Heald] Jenkins (engleski), priređivač grčkog izvornika Gyula Moravcsik, Zagreb : Dom i svijet (Biblioteka Povjesnica), 2003. ISBN 953-6491-90-7.
Wikisource-logo.svg Wikizvor ima izvorni tekst na temu: Pismo pape Ivana VIII. knezu Domagoju

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Rudolf Horvat, Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.), Zagreb 1924.
  • Nada Klaić, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1975.
  • Ivan Mužić, „Hrvatska povijest devetoga stoljeća“, (Povjesnice Hrvata 3), Split 2007. ISBN 978-953-263-034-3[1]