Domena

Tekst na ovoj razdvojbenoj stranici je potrebno izdvojiti u zasebne članke. (Rasprava)

Naziv Domena (od lat. dominium preko fran. domaine u značenju vladavina, područje vladanja) može imati različita značenja, koja se u većini slučajeva mogu povezati najbliže d državnim, vladarskim ili krunskim dobrom; područje, djelokrug, prostor znanstvene, umjetničke, političke, sudske djelatnosti:

• imenski prostor u internetu (engleski domain), vidi internet domena;
• domena primjene u informatici;
• domena (taksonomija), vršna kategorija sistematike živih bića;
• domena (matematika), za matematičke funkcije;
• domena (povijest) u srednjem vijeku u zapadnoj Europi je bila vlastiti zemljišni posjed vladara. Od prihoda domenâ podmirivali su se troškovi dvora, kraljevske obitelji i uprave zemlje. Izravnu upravu domenama uveo je Karlo I. Veliki svojim Capitulare de villis (812.). Tada još nije bilo razlike između državnoga i kraljevskoga privatnoga dobra;
• domena (fizika) je područje kristalne tvari u kojem su atomski, odnosno molekularni dipolni momenti potpuno paralelno orijentirani. Feromagnetske i feroelektrične tvari sastavljene su od velikoga broja domena, kojima su magnetski, odnosno električni dipolni momenti orijentirani u različitim smjerovima. U magnetskom, odnosno električnom polju dolazi do usmjerenosti domena i do snažne polarizacije tvari. Kod povišenih temperatura toplinsko gibanje razara domensku strukturu, pa tako i feromagnetska, odnosno feroelektrična svojstva.
• domena (biologija) je vezana uz bjelančevine ili proteine. Dijelovi primarne strukture često su organizirani u prostorno cjelovite domene, kojima je struktura određena dijelovima gena. Srodne domene pojavljuju se u različitim bjelančevinama sličnih funkcija. Tako se čini da su i bjelančevine i geni koji određuju njihovu strukturu građeni modularno, što olakšava objašnjenje njihove evolucije.