Downov sindrom
Downow sindrom je oblik sindroma koji se javlja kao posljedica mutacije kromozoma 21. Pokazatelji Daunovog sindroma su specifičan izgled lica i umna zaostalost, pojavljivanje šestog prsta (šestoprstost), općenito je usna dulja malena pa jezik ne moze stati. Opisao ga je prvi put Lagdon Down 1866. godine na vlastitom djetetu. 1957. godine je ustanovljeno da je uzrok ovog sindroma trizomija.
Kod ljudske populacije pojavljuje se kod 1:700 živorođenih. Utječe starost majke; tako da se kod žena od 25 godina ta vjerojatnost na 1:1,250 živorođenih; žena od 30 godina ta vjerojatnost na 1:1,000 živorođenih; žena od 35 godina ta vjerojatnost na 1:400 živorođenih; žena od 40 godina ta vjerojatnost na 1:100 živorođenih; žena od 45 godina ta vjerojatnost na 1:30 živorođenih.[1][2]
[uredi] Izvori
Nedovršeni članak Downov sindrom koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
