Downov sindrom

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Downow sindrom je oblik sindroma koji se javlja kao posljedica anomalije kromosoma 21. U oko 95% slučajeva postoji cijeli dodatni kromosom 21 (trisomija 21) koji potječe gotovo uvijek od majke[1]. Pokazatelji Downova sindroma su specifičan izgled lica i umna zaostalost, pojavljivanje šestog prsta (šestoprstost), općenito je donja usna malena pa jezik ne moze stati. Opisao ga je prvi put Lagdon Down 1866. godine na vlastitom djetetu. 1957. godine je ustanovljeno da je najčešći uzrok ovog sindroma trisomija.

Kod ljudske populacije pojavljuje se kod 1:700 živorođenih. Utječe starost majke; tako da se kod žena od 25 godina ta vjerojatnost na 1:1,250 živorođenih; žena od 30 godina ta vjerojatnost na 1:1,000 živorođenih; žena od 35 godina ta vjerojatnost na 1:400 živorođenih; žena od 40 godina ta vjerojatnost na 1:100 živorođenih; žena od 45 godina ta vjerojatnost na 1:30 živorođenih.[2][3]

Izvori[uredi VE | uredi]


Star of life3.svg Nedovršeni članak Downov sindrom koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.