Dragutin Dimitrović
Dragutin Dimitrović (Zagreb, 2. srpnja 1949.[1] - 24. ožujka 2012.) je bivši hrvatski političar. Obnašao je dužnost tajnika središnjeg odbora (sekretara Centralnog komiteta) SKH. Diplomirao[1] je i magistrirao je elektrotehniku[2] u Splitu.[1]
Od 1983. do 1986. obnašao je dužnost direktora podružnice PTT-a u Splitu. Nakon toga otišao je u Zagreb, gdje je bio sekretarom Predsjedništva CK SKH sve do 1989. godine.[2]
Svoju je veliku ulogu u hrvatskoj povijesti pokazao u prvim godinama predraspadnog razdoblja u SFRJ. Uoči posljednjeg republičkog partijskog kongresa i svojeg odlaska s dužnosti, Drago Dimitrović se kao tajnik ("sekretar") Predsjedništva Saveza komunista Hrvatske izborio, zajedno s istomišljenicima, za povijesnu odluku o raspisivanju demokratskih izbora u Hrvatskoj,[2] a Celestin Sardelić, član Predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske, bio je jedan od vođa reformske struje koji je iste godine prekinuo tzv. "hrvatsku šutnju" u odnosu na Miloševićeva nastojanja. Njihovu politiku je kasnije prihvatio i Ivica Račan. Valja navesti da je Račan bio kandidat za kojeg je Dimitrović bio lobirao i kojeg je odvratio od nauma odustajanja od utrke za predsjednika CK SKH; protukandidat je bio Ivo Družić.[2] Odluka o raspisivanju demokratskih izbora donesena je do početka 12. kongresa SKH.[2] Predložili su ju Dragutin Dimitrović i Stanko Stojčević, a poduprlo ju je još 5 (Mirjana Poček-Matić, Mladen Žuvela, Celestin Sardelić i još dvoje) od 11 članova predsjedništva SKH.[2]
Na mjestu tajnika CK SKH Dimitrovića je naslijedio Boris Malada.[2]
Ljeti 1990. napustio je Split i odselio u Zagreb, nakon razgovora s ondašnjim splitskim gradonačelnikom Onesinom Cvitanom u prisutnosti Jurja Buzolića; u to je vrijeme dobio otkaz u splitskoj Pošti.[2] Također su mu odnosi s ostatkom vodstva splitskog ogranka SKH-SDP došli na lošiju rzainu, tako da je bio u kontaktu s malobrojnima. Nepoželjnost je bila tolika da su mu u Splitu branili javno nastupati u predizbornoj utrci 1990. godine.[2]
U osamostaljenoj se Hrvatskoj neko vrijeme prestao baviti politikom te okrenuo privatnom poslovanju. Aktivirao se 1993. godine, kad je postao članom Akcije socijaldemokrata Hrvatske u kojoj je bio do 1997. godine. Od 1998. članom je Udruge za promicanje demokracije “Miko Tripalo".[2]
2009. odlikovan je Redom hrvatskog pletera za osobit doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana.[3]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c Hrvatski leksikon A-K, natuknica Dragutin Dimitrović, Naklada leksikon, Zagreb, 1996.
- ↑ a b c d e f g h i j Kljaković, Krunoslav; DRAGUTIN DIMITROVIĆ Nekadašnji sekretar predsjedništva CK SKH: Milošević mi je ponudio autonomiju Dalmacije Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. rujna 2011. (Wayback Machine), Slobodna Dalmacija, 10. listopada 2009. Preuzeto 13. svibnja 2010.
- ↑ Narodne novine br.122/12. listopada 2009. Odluka o odlikovanju Redom hrvatskog pletera za osobit doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana