Dragojla Jarnević

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Spomenik Dragojli Jarnević u Crikvenici
Spomenik Dragojli Jarnević u Karlovcu

Dragojla Jarnević (Karlovac, 4. siječnja 1812. - Karlovac, 12. ožujka 1875.), hrvatska književnica i učiteljica.

Nakon školovanja u Karlovcu boravila je u više europskih gradova (Grazu,Trstu, Veneciji) radeći kao odgojiteljica i guvernanta u bogatim obiteljima. Po povratku u Karlovac, pokušala je osnovati privatnu djevojačku školu, a potom je podučavala djecu oba spola u vlastitom domu. Posebice je poticala svijest o potrebi boljeg obrazvovanja djevojčica.

Književnost[uredi VE | uredi]

Bila je za ono vrijeme vrlo napredna intelektualka, isticala se kao vatrena ilirka i borac za prava žena. Pristupivši ilirskom, odnosno hrvatskom preporodnom pokretu počela je pisati domoljubne pjesme i tekstove na hrvatskom jeziku objavljujući ih u preporodnim časopisima iako je bila odgojena na njemačkom jeziku i literaturi. Njezin roman "Dva pira" s tematikom iz revolucionarne 1848., pisan u tradiciji romantizma izlazio je u nastavcima u "Domobranu" 1864.

Literarno je najvredniji njezin intimni "Dnevnik", pisan s prekidima od 1832. do 1874. Na tisuću dvjesto stranica rukopisa osim autobiografskih zapisa sadrži i zanimljiva opažanja Dragojle Jarnević o istaknutim suvremenicima i bilješke o političkim događajima. Ovaj dragocjeni dnevnik u cijelosti objavljen tek 2000. (priredila i komentarima popratila Irena Lukšić). Dragojla Jarnević je pisala i drame "Veronika Desinićeva", "Marija kraljica ugarska", "Duvna" koje su sudeći po naslovima i njezinom književnom talentu bile veoma zanimljiva i vrijedna književna ostvarenja, ali su nažalost izgubljene.

Pripadala je najuglednijim sudionicima hrvatskog narodnog preporoda pa je na glasovitom letku "Muževi ilirske dobe" među preporodnim velikanima otisnut i njezin lik.

Planinarenje[uredi VE | uredi]

Bila je začetnica planinarstva i alpinizma u Hrvatskoj u doba Ilirskog pokreta pa se smatra prvom hrvatskom planinarkom i alpinisticom. Godine 1843. kao prva žena popela se na Okić s južne, strmije strane. U to vrijeme bio je to velik poduhvat jer nije bilo alpinističke opreme pa se morala penjati bosa po stijenama. Staza njezinog uspona danas je označena kao Dragojlina staza.

Djela[uredi VE | uredi]

  • zbirka pripovijesti Domorodne poviesti, Karlovac, 1843.
  • roman Dva pira, Domobran, 1864.
  • Život jedne žene. Odabrane strane Dnevnika. Zagreb 1958.
  • Dnevnik. Karlovac 2000.