Dragojla Jarnević

Spomenik Dragojli Jarnević u Crikvenici

Spomenik Dragojli Jarnević u Karlovcu

Dragojla Jarnević (Karlovac, 4. siječnja 1812. - Karlovac, 12. ožujka 1875.), hrvatska književnica.

Po zanimanju je bila spisateljica i učiteljica. Školovala se u Karlovcu, boravila je i u više europskih gradova (Graz, Venecija), a za to se vrijeme uzdržavala radeći kao odgojiteljica i guvernanta u bogatim obiteljima. Po povratku u Karlovac, pokušala je osnovati privatnu djevojačku školu, a potom je podučavala djecu oba spola u vlastitom domu. Bila je za ono vrijeme vrlo napredna intelektualka, isticala se kao vatrena ilirka i borac za prava žena.

Pripadala je najuglednijim sudionicima hrvatskog narodnog preporoda pa je na glasovitom letku "Muževi ilirske dobe" među preporodnim velikanima otisnut i njezin lik. Pristupivši ilirskom, odnosno hrvatskom preporodnom pokretu počela je pisati i objavljivati pjesme i pripovjetke. Njezin roman "Dva pira" s tematikom iz revolucionarne 1848., pisan u tradiciji romantizma izlazio je u nastavcima u "Domobranu" 1864.

Literarno je najvredniji njezin intimni "Dnevnik", pisan od 1832. koji na tisuću dvjesto stranica rukopisa osim autobiografskih zapisa sadrži i zanimljiva opažanja Dragojle Jarnević o istaknutim suvremenicima i bilješke o političkim događajima. Ovaj dragocjeni dnevnik u cijelosti objavljen tek 2000. (priredila i komentarima popratila Irena Lukšić). Dragojla Jarnević je pisala i drame "Veronika Desinićeva", "Marija kraljica ugarska", "Duvna" koje su sudeći po naslovima i njezinom književnom talentu bile veoma zanimljiva i vrijedna književna ostvarenja, ali su nažalost izgubljene.

Djela:

• "Muževi ilirske dobe"
• "Dva pira"
• "Dnevnik"
• "Život jedne žene"
• "Veronika Desinićeva"
• "Marija kraljica ugarska"
• "Duvna"

Planinarenje

Za nju je vezan i podatak da je bila začetnica planinarstva i alpinizma u Hrvatskoj u doba Ilirskog pokreta. Godine 1843. je alpinistički ispenjala južnu stijenu Okića. Danas je njoj u spomen obnovljena staza njenog uspona, a za uspon na Okić tom stijenom postoje još dvije staze, lagana pješačka i alpinistička osigurana klinovima i sajlama.