Draksenić
| Draksenić | |
|---|---|
  Draksenić | |
| Entitet | Republika Srpska |
| Općina/Grad | Bosanska Dubica |
| Zemljopisne koordinate | 45°13′N 16°55′E / 45.21°N 16.91°E |
| Stanovništvo (1991.) | |
| - ukupno | 725 |
Draksenić je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Dubica, Republika Srpska, BiH.
Dana 14. siječnja 1942. godine, u selu su Ustaše i Domobrani počinili masovni pokolj nad lokalnim srpskim stanovništvom. Ubijeno je oko 207 stanovnika, a najviše ih je ubijeno nakon što su okupljeni u lokalnu crkvu i ondje zatučeni ili zaklani.[1] Pokolj su preživjele Anka Pavković i Mara Blagojević, čija su svjedočanstva o tom događaju kasnije zabilježena. Primjerice, na jednome mjestu Anka Pavković kaže:
Stigli smo pred crkvu. Tu je već njih troje bilo zaklano... Na ulazu u crkvu stoje dvojica ustaša i propuštaju nas dotjerane. Ulazimo u crkvu. Vidimo više ustaša sa obje strane, nedaleko od vrata... i tako su nas opkolili. Kako smo nailazili počeli su da nas bodu bajonetima. Zadobila sam desetak rana po vratu, glavi i po rukama. Udarali su nas bajonetima, kundacima i ašovima. Padali smo jedni na druge pod udarcima i ubodima. Ali oni su nastavili i dalje da nas bodu. Pored ubijanja vršili su i druga nedjela, napastvovanja i silovanja... Ja sam pala sa grupom oko mene... Čuo se plač djeteta Milana Petkovića. Ustaše su mu prišle i udarile kundakom u glavu. Bio je to dječačić star godinu, a možda i manje.[2]
Time se selo Draksenić ističe kao primjer stradavanja srpskog stanovništva na području Bosanske Dubice i Kozare od strane ustaškog režima tokom Drugoga svjetskoga rata.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
| Draksenić | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Srbi | 685 (94,48%) | 645 (92,80%) | 755 (96,54%) | |||
| Hrvati | 6 (0,82%) | 11 (1,58%) | 12 (1,53%) | |||
| Muslimani | 1 (0,13%) | 0 | 6 (0,76%) | |||
| Jugoslaveni | 26 (3,58%) | 38 (5,46%) | 8 (1,02%) | |||
| ostali i nepoznato | 7 (0,96%) | 1 (0,14%) | 1 (0,12%) | |||
| ukupno | 725 | 695 | 782 | |||
Vidi još[uredi | uredi kôd]
Svjedočanstvo Slobodanke Trivić za United States Holocaust Memorial Museum o ratnim zbivanjima u Drakseniću i okolici.[3]
Izvor[uredi | uredi kôd]
- Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
| |||||
- ↑ Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu jugoslovenskih naroda. Vojnoistoriski institut Jugoslavenske narodne armije. Beograd. 1952. str. 64–65
- ↑ Samardžija, Dušan. 1984. Bosanskodubičko područje u NOR-u i socijalističkoj revoluciji 1941-1945. str. 156
- ↑ Collections Search - United States Holocaust Memorial Museum. collections.ushmm.org. Pristupljeno 26. ožujka 2024.