Dravidi

Izvor: Wikipedija

Dravidi su prastanovnici Indije i dijela Pakistana, jezično i etnički čine posebnu porodicu koja se sastoji od niza naroda.

Tijekom IV. tisućljeća pr. Kr. pojavile su se prve neolitičke kulture u dolinama rijeka Ind i Rave. Nosioci tih kultura bili su Dravidi. Oni su u III. tisućljeću pr.Kr. razvili kulturu u gradovima Harappa na rijeci Ravi i Mohenjo Daro (Mohendžo Daro) na rijeci Ind. Dravidi su se bavili poljodjelstvom i obradom metala. Koristili su se pismom koje ni do danas nije odgonetnuto. Vjerojatno su štovali ženski kult plodnosti jer je nađen velik broj ženskih kipića.

Ime[uredi | uredi kôd]

Dravidsko ime moglo bi imati korijen u riječi Drav ili dravya, u značenju, voda+ veed, rub, odnosno označava 'zemlju uz vodu' , ili 'zemlju omeđenu vodom' . Sanskrtska riječ Thravidh, prije bi mogla imati korijen u riječi Dravid, nego obrnuto, kako to tvrdi jagatguru Sri Chandrasekharendra Saraswathi. I u sanskrtskom riječ dravidah, označava regiju u južnoj Indiji čiji su prastanovnici Dravidi. Udio Dravida u ukupnom stanovništvu Indije iznosi 25% (bijelci, 72%).

Etnografija[uredi | uredi kôd]

Podjela

Život i običaji

Dravidi su grupa jezično srodnih naroda i plemena koji zajedno s Mundama na sjeveru čine prastanovništvo Indije. Slično kao i Indijanci, unutar sebe se razlikuju svojim izgledom, pa čak i rasnim tipom, jer i među njima nalazimo plemena veoma niskog rasta, kao što je to pleme Irula, pa se može zaključiti da je u pred-indoeuropska vremena dolazilo do jezične i kulturne asimilacije Negrita. U dolinama Inda preci Dravida podignuli su stotine gradova koji datiraju iz vremena oko 2500 godina prije Krista. Ovi gradovi mogli su imati oko 30,000 do 40,000 stanovnika i imali su sistem kanalizacija, a njegovi stanovnici uživali su i u vlastitim kupatilima. Najezdom Arijaca, koje danas poznajemo kao Hinduse ili Indijce Dravidi su pobijeđeni i spali su na kastu Šudra (Shudra; Śūdra), s jedinim pravom da služe trima višim varnama (kastama; Varnashrama dharma), to su svećenici (brahmini), plemići (kshatriya; क्षत्रिय), trgovci i seljaci (vaishyja; वैश्य; vaiśya). Dravidi danas žive poglavito od stočarstva i zemljoradnje. Pleme Toda razvilo je izrazitu stočarsku kulturu koja se temelji na bivolima i mlijeku. Među nekim zajednicima raširena je poliandrija.

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]