Drenovci

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Drenovci
[[Slika:|80px]]
Drenovci na karti Hrvatska
Drenovci
Drenovci
Drenovci na karti Hrvatske
Koordinate: 44°55′N 18°51′E / 44.92°N 18.85°E / 44.92; 18.85
Županija Vukovarsko-srijemska
Načelnik općine Jakša Šestić (HDZ)
Naselja u sastavu općine Drenovci, Đurići, Posavski Podgajci, Račinovci i Rajevo Selo
Stanovništvo (2001.) 7.424
Poštanski broj 32257

Drenovci su cvelfersko naselje i sjedište istoimene općine na jugu Vukovarsko-srijemske županije.

Ukratko[uredi VE | uredi]

Prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina Drenovci pripada županjskoj Posavini.

Općina Drenovci jedinica je lokalne samouprave koja obuhvaća sela Drenovci, Đurići, Posavski Podgajci, Račinovci i Rajevo Selo. Općina je smještena na istoku Slavonije, u južnom dijelu Vukovarsko-srijemske županije, tzv. Spačvanskom bazenu. Susjedne su joj općine Vrbanja i Gunja. Nedaleko se nalazi državna granica s Republikom Bosnom i Hercegovinom (G.P. Gunja - distrikt Brčko), te Srbijom (neprohodna granica Strošinci-Jamena).

Općina Drenovci nalazi se na području bivše Vojne krajine, pojasu protiv Turaka, na kojemu je bila smještena dvanaesta K+K kompanija, te je zbog toga područje dobilo naziv prema njemačkoj riječi za dvanaest (zwölf): Cvelferija. Selo Drenovci smatra se središtem ili srcem Cvelferije. Naselje Račinovci nalazi se u srijemu.

Povijest[uredi VE | uredi]

Crkva arhanđela Mihaela

Prema pisanim tragovima Drenovci su nastali 1484. Godine na temeljima tadašnjih sela čija su imena i danas očuvana, a to su: Cerje, Šumanovci, Beloševci, Gložje i Letiovci. Ta su sela tada pripadala velikaškoj obitelji Morovići. Ovaj kraj Turci osvajaju 1536. godine, pa tako i Drenovce, koji se turske vladavine oslobađaju 1691. godine. Oslobađanjem od Turaka počinje i razvoj Drenovaca.

Sâmo ime Drenovci se prvi puta spominje 1729. godine kada je pečujski biskup posjetio drenovačku župu koja je počela s radom 1719. godine. Tada je zapisao: «Drenovci, nekoć zvani Šumanovci, sa svojim filijalama smješteni uz Savu, posjećeni su 24. lipnja 1729. godine.» Tada je zapisano da su Drenovci dobro razvijeno selo sa 420 katoličkog stanovništva.

Nakon uspostave austro-ugarske vlasti u ovim krajevima, Drenovci su postali sjedište 12. kompanije 7. Brodske regimente. U to su se doba krčile hrastove šume i stvarale nove obradive površine koje su lenskim pravom dane Graničarima. Izgradnjom vojno-obrambenog sustava, Granice, mijenja se način života na ovom području. «Ušoravaju» se sela, nadzire život šokačkih zadruga. Seljani su istovremeno bili i vojnici i seljaci.

Đakovačka biskupija je po prvi puta vršila popis župa 1785. godine i tada Drenovci broje 1001 stanovnika. Dvanaest godina kasnije u selu je sagrađena prva crkva od tvrdog materijala, a posvećena je sv. Mihaelu. Eksploatacijom šuma u drugoj polovici 19. stoljeća doseljavaju se stranci čijim dolaskom dolazi do cijepanja kućnih zadruga i usitnjavanja posjeda, a propadaju i starosjediočke šokačke zadruge.

1873. ukinuta je Granica, a osam godina poslije Slavonija je pripojena Banovini Hrvatskoj u sklopu koje su Drenovci pripadali Županjskom kotaru u Srijemskoj županiji. 1886. godine kroz Drenovce prolazi i prva željeznička pruga. Krajem 19. stoljeća u Drenovce se doseljava velik broj Ličana, Dalmatinaca i Nijemaca, pa se broj stanovnika od 1890. do 1900. uvećao za 625.

Nakon raspada Austro-ugarske monarhije i stvaranja jugoslavenske države, Hrvatska je smišljeno teritorijalno usitnjena, a država podijeljena na nove teritorijalno-upravne jedinice, banovine. 1929. godine Drenovci ulaze u Drinsku banovinu, a promjenom razgraničenja 1931. godine pripadali su Savskoj banovini. U to vrijeme je bilo zabranjeno isticanje bilo kakvog hrvatskog obilježja, jer su Hrvati smatrani rušiteljima monarhije. U Drenovcima je najjača stranka u to vrijeme bio HSS, a selo je čak tri puta posjetio vođa te stranke, Stjepan Radić. Koji je 1927. godine održao i veliki politički skup.

U razdobljima između dva svjetska rata otvorena je i Hrvatska čitaonica, osnovano je Djevojačko društvo (1919.) i športski klub «Borac» (1928.) Za vrijeme NDH u Drenovcima djeluje i Ustaška mladež na čelu s Katicom Barać. 23. listopada 1944. Godine je iz Drenovaca prisilno odvedeno oko 100 drenovačkih njemačkih obitelji. Nakon Drugog svjetskog rata, od 1945.-1948. provodi se agrarna reforma i kolonizacija. U Drenovce je naseljeno 40 obitelji ličkih pravoslavaca i 40 obitelji iz Zagorja, koji se nastanjeni u kuće protjeranih Nijemaca i dodijeljena im je njihova zemlja. Doseljavanjem Srba jača potpora komunističkoj vlasti i oni zauzimaju najznačajnija mjesta u lokalnoj vlasti.

1946. i 1947. godine osnovane su tri zadruge: Ličani su osnovali SRZ «Marko Orešković», Dalmatinci SRZ «Matija Gubec», a mjesni Šokci HRZ «Slogu». Potonjoj je i lokalni župnik, David Kolesarić, predao svoju zemlju. 1953. Godine još radikalnijom agrarnom reformom zemljišni maksimum smanjen je na 10 ha. Tom reformom Hrvati ostaju bez svoje zemlje što dovodi do iseljavanja jednog dijela Drenovčana u inozemstvo, ponajprije Njemačku. Za vrijeme rata za nezavisnost Hrvatske (1991. – 1995.), Drenovci kao i ostala mjesta su stalno živjeli u strahu od srbo-četničkih napada, ali se ipak na ovom području županjske Posavine rat nije vodio. Drenovci su u samostalnoj Hrvatskoj sada sjedište istoimene općine koju, osim Drenovaca, čini još četiri naselja: Đurići, Račinovci, Rajevo Selo i Posavski Podgajci. Stanovništvo se bavi uglavnom poljoprivredom i polagano se razvija u gospodarskom smislu.


Zemljopis[uredi VE | uredi]

Općina Drenovci nalazi se na jugu Vukovarsko-srijemske županije.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Kretanje broja stanovnika

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Drenovci imala je 7.424 stanovnika, raspoređenih u 5 naselja:


Nacionalni sastav, 2001.[uredi VE | uredi]

Uprava[uredi VE | uredi]

Načelnik općine je Jakša Šestić (HDZ), njegov zamjenik Marijan Belužić (†, HSS). Predsjednik Općinskog vijeća je Drago Klarić (HDZ).

Prošli izbori[uredi VE | uredi]

Na izborima za općinsko vijeće Općine Drenovci 17. svibnja 2009. istaknute liste osvojile su sljedeći broj glasova[1]:

  • Koalicija HDZ-HSS-SDA Hrvatske - 1.297 (58,8%) (osvojili 9 mandata)
  • Koalicija SDP-HNS - 424 (19,2%) (osvojili 3 mandata)
  • HSLS-PSS - 391 (17,7%) (osvojili 3 mandata)
  • HDSSB - 93 (4,2%)

Izravnim izborima načelnik općine postao je Jakša Šestić (HDZ) s 55,33% glasova u prvom krugu. Njegov zamjenik bio je Marijan Belužić (†, HSS). Predsjednik Općinskog vijeća postao je Drago Klarić (HDZ).

U općinsko vijeće izabrani su

  • sa liste HDZ-HSS-SDA
    • Jakša Šestić
    • Darko Grdenić
    • Rifet Zulić
    • Drago Klarić
    • Andrija Matić
    • Petar Aleksić
    • Franjo Jurić
    • Viktor Strepački
    • Mijo Marjanović
  • sa liste SDP-HNS
    • Radenko Ilić
    • Darko Magaš
    • Mirko Abramović
  • sa liste HSLS-PSS
    • Tunjo Šarić
    • Zdravko Dugonjić
    • Drago Marković

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Općina Drenovci na samom je začelju liste zaposlenosti u Republici Hrvatskoj, a nosila je i neslavnu titulu općine s najvećom stopom nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • OŠ "Ivan Meštrović" Drenovci
  • Srednjoškolski centar, ispostava županjske Obrtničko-industrijske škole

Kultura[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Nogometni klub Borac je osnovan 1929. godine, kao jedan od prvih nogometnih klubova na području Cvelferije. Trenutno se natječe u II. županijskoj nogometnoj ligi Vukovarsko-srijemske županije, nogometno središte Županja, što je najniži nogometni rang natjecanja.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]



P parthenon.svg Nedovršeni članak Drenovci koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


Naselja Cvelferije

Vrbanja | Soljani | Strošinci | Gunja | Drenovci | Račinovci | Rajevo Selo | Posavski Podgajci | Đurići


Vukovarsko-srijemska županija