Drinske mučenice

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Drinske mučenice
István Tápai: Drinske mučenice
István Tápai: Drinske mučenice
Blažene
Preminula 23. prosinca 1941.
Goražde
Proglašena službenicom Božjom 4. prosinca 1999.
Proglašena blaženom 24. rujna 2011.
Slavi se u u katoličkoj Crkvi
Spomendan 15. prosinca
Simboli palma, redovničko odijelo
Zaštitnica bolesnici, učenici, časne sestre, duhovna zvanja
Zaštitnica zanimanja redovništvo, prosvjeta
Svetišta Goražde

Drinske mučenice (- obala Drine kod Goražda, 15. prosinca 1941.), djevice i mučenice, blaženice Katoličke Crkve, časne sestre Družbe kćeri Božje ljubavi ubijene od strane četnika za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Povijest[uredi VE | uredi]

Rijeka Drina je kroz povijest više puta „krvava tekla”

Časne sestre Kćeri Božje ljubavi došle su u Sarajevo na poziv nadbiskupa dr. Josipa Stadlera 1882. Poslala ih je utemeljiteljica reda Franziska Lechner. Otvorile su na Palama kod Sarajeva, samostan „Marijin dom” 1911. godine. Održavle su nastavu osnovne škole i pomagale susjedima bez obzira na vjeru i narodnost.

Ratne 1941. godine, u samostanu na Palama bile su:

Časne sestre su njegovale bolesnike, pekle su kruh djeci državnog Dječjeg doma te pomagale siromahe i prosjake s Romanije. Dana 11. prosinca 1941. godine četnici su opkolili „Marijin dom”, opljačkali ga i odveli u zarobljeništvo sve redovnice i još neke druge zarobljenike. Vodili su ih po snijegu uz preslušavanja i ispitivanja do Carevih voda i Sjetline. Tamo je časna sestra Berchmana, shrvana od puta ostala a kasnije ubijena 23. prosinca 1941. godine. Ostale četiri časne sestre odvedene su do Goražda, gdje su stigle 15. prosinca 1941. godine. Smještene su u zgradu vojarne na katu. Vojarnom je tada zapovijedao major Jezdimir Dangić. Četnici su u pijanom stanju po noći provalili u sobe u kojima su bile časne sestre. Časne sestre su skočile kroz prozor, nakon čega su ubijene i bačene u rijeku Drinu. Tih dana, bačeno je u Drinu oko 8 000 ljudi. Prvi koji je zapisao zločine bio je slovenski svećenik Franc Ksaver Meško, koji se tih dana nalazio na Palama. Napisano je više knjiga i članaka o tome. Od 2005. godine svakoga se 26. siječnja obilježava Dan sjećanja u Goraždu kao dan sjećanja na oko 1400 žrtava četničkog terora.

Beatifikacija[uredi VE | uredi]

Završen biskupski proces[uredi VE | uredi]

Završna sjednica istražnog postupka za beatifikaciju redovnice M. Jule Ivanišević i četiriju njenih susestara održana je 14. prosinca 2002., u prostorijama Vrhbosanskoga nadbiskupskog ordinarijata u Sarajevu. Dekret o pokretanju kauze napisan je 4. prosinca 1999. godine, a sjednica otvaranja postupka održana je 6. prosinca iste godine. U tijeku završne sjednice kardinal Vinko Puljić, postulator mons. Marko Josipović, promicatelj pravde dr. fra Velimir Valjan, sudac delegat mons. Mato Zovkić i tajnica kauze s. Sniježna Stjepandić potpisali su potrebnu dokumentaciju, koja je potom zapečaćena. Jedan primjerak prikupljene dokumentacije pohranjen je u arhiv Vrhbosanske nadbiskupije, a drugi predan postulatoru da je proslijedi Kongregaciji za proglašenje svetaca u Rim. Na završnoj sjednici nazočile su i brojne redovnice Družbe Kćeri Božje ljubavi na čelu s vrhovnom poglavaricom časnom sestrom Lucynom Mroczek i provincijalkama zemalja u kojima ta Družba djeluje. Sjednica je završena molitvom za proglašenje blaženima časne sestre Jule Ivanišević i četiriju susestara.

Godine 2011., papa Benedikt XVI. pokrenuo je postupak beatifikacije pet časnih sestara. Papa Benedikt XVI. je 14. siječnja potpisao dekret o mučeništvu Drinskih mučenica, koje su bile ubijene iz mržnje do vjere. Time je otvorio put za njihovu beatifikacija. Istoga dana kada je potpisao i dekret o beatifikaciji Ivana Pavla II., koja se obavila u Rimu 1. svibnja 2011. godine uz nazočnost oko dva milijuna hodočasnika.

Beatifikacija u Sarajevu[uredi VE | uredi]

Beatifikacija Drinskih mučenica u Sarajevu

Dana 24. rujna 2011. u 11 sati bila je u Sarajevu beatifikacija Drinskih mučenica u olimpijskoj dvorani Zetra. Beatifikaciju je predvodio papinski izaslanik i pročelnik kongregacije za proglašenje svetaca salezijanac kardinal Angelo Amato.

U prigodnoj je propovijedi kardinal Amato istaknuo, da je mučeništvo pet redovnica Družbe Kćeri Božje ljubavi "tragična, ali slavna stranica Crkve Katoličke u plemenitom narodu Bosne i Hercegovine". "Njihova pobjeda ima značenje mučenika prvih stoljeća, kada su poganski idoli zahtijevali nevine žrtve za nastavak njihovog prolaznog i nesigurnog postojanja. Tragedija njihovog ubojstva se dogodila za vrijeme nasilnog civilnog rata 1941-1945. godine", rekao je kardinal te podsjetio kako su ubojice, oslijepljeni protukatoličkom mržnjom i beskonačnim egoizmom, počinili pokolj grupe nemoćnih ali neukrotivih žena. "Sestre, budući da se nisu htjele podvrgnuti neurednoj volji ratnika, pokušavaju pobjeći da bi obranile dostojanstvo svoga posvećenja", kazao je kardinal i dodao da povijest Drinskih mučenica može izgledati kao primjer ljudi poniznih, koji ostaju i uvijek podliježu, pobijeđeni i poraženi. Ali u stvarnosti, to je pet redovnica koje su svojom čvrstom i blagom ustrajnošću pobjednice zla i njegove zatorne snage, istaknuo je kardinal Amato.

Na misi beatifikacije sudjelovalo je gotovo dvadeset tisuća vjernika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih zemalja iz koji su nove blaženice, hodočasnici iz drugih europskih zemalja, kao i prekooceanskih poput Brazila.

U koncelebraciji misnog slavlja bili su vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Alessandro D'Errico, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Mario Roberto Cassari, apostolski nuncij u Kuvajtu, Bahrainu, Katru, Arapskim Emiratima i Jemenu te apostolski delegat na Arapskom poluotoku nadbiskup Petar Rajič, 29 biskupa iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Slovenije, Mađarske i Albanije te tristotinjak svećenika.

Organizacija slavlja beatifikacije bila je besprijekorna, čemu su pridonijeli brojni volonteri, policajci, vatrogasci, medicinsko osoblje i mediji. Toga je dana Olimpijska dvorana doista bila "najveća crkva u Bosni i Hercegovini", kako se slikovito izrazio kardinal Puljić.

Tijekom mise pjevao je zbor od 1200 pjevača sastavljen od brojnih župnih zborova, a prije mise održan je meditativno-glazbeni program, u kojemu su nastupili domaći i inozemni izvođači. [1]

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]