Drugi svjetski rat u Jugoslaviji

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Jugoslavenski front
sukob: Drugi svjetski rat
National Liberation War collage.jpg
Hrvatski partizan Stjepan "Stevo" Filipović uzvikuje "Smrt fašizmu, sloboda narodu!" uoči trenutka kad ga okupatorske vlasti u Jugoslaviji imaju pogubiti.
Vrijeme 1941. - 1945.
Mjesto Jugoslavija
Ishod Pobjeda partizana
Sukobljene strane
Saveznici:
Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg NOVJ
Flag of the Soviet Union (1923-1955).svg SSSR
(ograničeno sudjelovanje, 1944. - 1945.)

Bulgaria Kraljevina Bugarska (od 1944.)

Sile Osovine:
Flag of the NSDAP (1920–1945).svg Treći Reich

Flag of Italy (1861-1946).svg Kraljevina Italija
(do 1943.)

Flag of Hungary (1920–1946).svg Kraljevina Mađarska
(do 1944.)

Bulgaria Kraljevina Bugarska
(do 1944.)


Marionetski režimi:

Flag of Independent State of Croatia.svg NDH

Flag of Serbia, 1941-1944.svg Nedićeva Srbija
(do 1944.)

Flag of Montenegro (1905-1918 & 1941-1944).svg Kraljevina Crna Gora
(do 1944.)

Albania Albanija
(odvojena od Kraljevine Italije, 1943. - 1944.)


Ostali:

Chetniks Četnici[1][2][3][4]

Zapovjednici
Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg Josip Broz Tito

Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg Milovan Đilas
Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg Aleksandar Ranković
Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg Kosta Nađ
Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg Peko Dapčević
Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg Koča Popović
Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg Petar Drapšin
Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg Svetozar Vukmanović
Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg Arso Jovanović
Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg Sava Kovačević

Flag of the NSDAP (1920–1945).svg Maximilian von Weichs
Flag of the NSDAP (1920–1945).svg Alexander Löhr

Flag of the NSDAP (1920–1945).svg Edmund Glaise von Horstenau
Flag of Italy (1861-1946).svg Mario Roatta


Flag of Independent State of Croatia.svg Ante Pavelić

Flag of Independent State of Croatia.svg Dido Kvaternik

Flag of Serbia, 1941-1944.svg Milan Nedić

Flag of Montenegro (1905-1918 & 1941-1944).svg Sekula Drljević

Slovene collaborationists Leon Rupnik


Chetniks Draža Mihailović

Chetniks Kosta Pećanac

Ukupni gubici:
~600,000 - ~1,700,000

Drugi svjetski rat na području Jugoslavije je formalno započeo 6. travnja 1941. napadom njemačkih i talijanskih postrojba na Kraljevinu Jugoslaviju, a završio 15. svibnja 1945. s bezuvjetnom predajom nacionalsocijalističke Njemačke saveznicima. Prije tog datuma se bilježi napad njemačkih snaga na garnizon Jugoslavenske vojske kod Đerdapa, a nakon 15. svibnja 1945. su bilježeni manji okršaji jugoslavenskih snaga sigurnosti s ostatcima poraženih četničkih i ustaških jedinica.

Terminologija[uredi VE | uredi]

Na području koje je godine 1941. pripadalo Kraljevini Jugoslaviji, kao i na područjima sa južnoslavenskim stanovništvom koja su bila u sastavu Italije (Istra, Rijeka, Kvarner i grad Zadar) te nakon rata pripojena Drugoj Jugoslaviji, razvio se 1941.-1945. godine rat koji je pobjednička strana zvala od početka Narodnooslobodilački pokret (NOP) i/ili Narodnooslobodilački rat (NOR). U njemu su sudjelovali širi slojevi stanovništva, na ovoj ili onoj strani; rat je imao osim obilježja obrane od agresora i karakter građanskog rata, u praktično svakoj današnjoj državi koja je nastala iz bivše SFRJ postojala je vojska koja je ratovala protiv partizana. U Sloveniji bijela garda, u Hrvatskoj i BiH ustaše, domobrani i četnici, u Srbiji četnici, nedićevci i ljotićevci, na Kosovu balisti itd. Rat je odnio brojne žrtve; vidi članak Žrtve Drugog svjetskog rata na području Jugoslavije.

Komunistička partija Jugoslavije koristila je taj termin od početka ustanka, 1941. Pojam Narodnoslobodilačka borba uglavnom se koristio kao sinonim; može se reći da je "borba" širi pojam od "rat". Borci NOR-a nazivaju se općim imenom partizani. Često se koristila proširena sintagma Narodnooslobodilački rat i socijalistička revolucija. Nakon političkog preokreta 1990., iz razumljivih razloga termin je izbjegavan. Međutim, Hrvatska enciklopedija navodi, u članku Narodnooslobodilački rat, da taj pojam ima bitno značenje, koje se ne može nekim drugim pogodnim pojmom zamijeniti. Pojam narodnooslobodilački rat odnosi se na borbu protiv stranih zavojevača i za društvenu preobrazbu u nekim zemljama Europe i Azije tijekom Drugog svjetskog rata (uključivo i Jugoslaviju) te na antikolonijalnu borbu naroda Azije i Afrike nakon toga. Odnosi se na borbu koja nije uperena samo protiv stranih zavojevača, nego istovremeno stremi bitnoj društvenoj i političkoj preobrazbi (revoluciji), te tijekom borbe gradi svoje usporedne organe vlasti. U slučaju Jugoslavije, KPJ, iako je svoje namjere iz taktičkih razloga često prikrivala, od početka ustanka imala je za cilj ne samo borbu protiv okupatora i njegovih domaćih pomagača (tzv. kvislinzi i kolaboracionisti), nego i osvajanje političke vlasti i socijalističku revoluciju u skladu sa komunističkom ideologijom, koju su prihvaćale stranke članice Komunističke internacionale. U biti značajnu ulogu u pripremi kadrova za orgnaizaciju partizanskog rata u Jugoslaviji je imao SSSR. Uoči rata nekoliko stotina budućih istaknutih sudionika NOB je završilo partizanske tečajeve u organizaciji sovjetske vojno-obavještajne službe u SSSR-u i Španjolskoj.[5]

U doba komunističke vlasti Socijalističke Jugoslavije, termin "narodnooslobodilački rat" imao je naravno apriorno pozitivno značenje, a socijalistička revolucija smatrala se epohalnim povijesnim progresom koji se ne može dovesti u sumnju. Danas, iste termine možemo koristiti bez vrjednovanja, pozitivnog ili negativnog, imajući u vidu ono što se zaista događalo i namjere ključnih sudionika. Objektivno, možemo govoriti o povijesnim zbivanjima koja je povijesna znanost u bivšoj SFRJ nazivala "Narodnooslobodilački rat" (NOR) za vrijeme Drugog svjetskog rata te o socijalističkoj revoluciji za vrijeme rata i poslije njega, a da su pri tome mogući različiti stavovi o tome je li to bilo dobro ili loše (ili djelomice dobro, a djelomice loše).

Sukob je uz elemente antifašističkog rata imao i snažne i na kraju presudno važne elemente komunističke revolucije i elemente građanskog rata ili građanskih ratova..[6]

Tijek rata[uredi VE | uredi]

Najvažniji događaji[uredi VE | uredi]

Maršal Josip Broz Tito tijekom NOR-a, svibanj 1944.

Ratni zločini[uredi VE | uredi]

Galerija[uredi VE | uredi]

Komunistička strategija osvajanja vlasti[uredi VE | uredi]

Strategiju osvajanja vlasti objašnjava govor Moše Pijade sa prvog zasjedanja AVNOJ-a 1942. u Bihaću :[7][8]

...potrebno je zato stvoriti toliko mnogo beskućnika, da ovi beskućnici budu većina u državi.

Stoga mi moramo da palimo. Pripucaćemo pa ćemo se povući. Nemci nas neće naći, ali će iz osvete da pale sela. Onda će nam seljaci, koji tamo ostanu bez krova, sami doći i mi ćemo imati narod uza se pa ćemo na taj način postati gospodari situacije.Oni koji nemaju ni kuće ni zemlje ni stoke, brzo će se i sami priključiti nama, jer ćemo im obećati veliku pljačku.

Teže će biti sa onima koji imaju neki posed. Njih ćemo povezati uza se predavanjima, pozorišnim predstavama i drugom propagandom... Tako ćemo postepeno proći kroz sve pokrajine. Seljak koji poseduje kuću, zemlju i stoku, radnik koji prima platu i ima hleba, za nas ništa ne vredi. Mi od njih moramo načiniti beskućnike, proletere... Samo nesrećnici postaju komunisti, zato mi moramo nesreću stvoriti, mase u očajanje baciti, mi smo smrtni neprijatelji svakog blagostanja, reda i mira...

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Tomasevich, Jozo; War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: The Chetniks, Volume 1; Stanford University Press, 1975 ISBN 978-0-8047-0857-9 [1]
  2. Cohen, Philip J., Riesman, David; Serbia's secret war: propaganda and the deceit of history; Texas A&M University Press, 1996 ISBN 0-89096-760-1 [2]
  3. Ramet, Sabrina P.; The three Yugoslavias: state-building and legitimation, 1918-2005; Indiana University Press, 2006 ISBN 0-253-34656-8 [3]
  4. Tomasevich, Jozo; War and revolution in Yugoslavia, 1941-1945: occupation and collaboration, Volume 2; Stanford University Press, 2001 ISBN 0-80473-615-4 [4]
  5. Timofejev A., Rusi i Drugi svetski rаt u Jugoslаviji: uticаj SSSR-а i ruskih emigrаnаtа nа dogаđаje u Jugoslаviji 1941-1945.Beogrаd, 2011
  6. [Slaven Letica, Male povijest Velike Srbije. Zagreb, 2013]
  7. Vladislav B. Sotirović, Na odru Titografije, samoizdanje, 2012, ISBN 978-609-408-241-2
  8. http://www.casnik.si/index.php/2013/03/14/sedemdeset-let-prikrita-resnica/



P history.svg Nedovršeni članak Drugi svjetski rat u Jugoslaviji koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.