Dušan Preradović
Dušan Preradović poznat i kao Dušan pl. Preradović, Dušan von Preradović (Beč, 18. rujna 1854. - Beč, 30. rujna 1920.), pomorski časnik, kapetan bojnog broda Austro-ugarske ratne mornarice i povjesničar.
Sadržaj |
Životopis [uredi]
Dušan Preradović rodio se u Beču 1854. godine. Sin je hrvatskog pjesnika Petra pl. Preradovića a otac Paule von Preradović[1][2], austrijsko-hrvatske književnice. Gimnaziju je završio u Zagrebu a nakon završene gimnazije školovanje nastavlja na Pomorskoj akademiji u Rijeci.[1] U Austro-ugarsku ratnu mornaricu stupio je 1874. godine kao kadet. Godine 1889. nastanjuje se s obitelji u Puli.[1][2] Osim službe na brodovima, 1876–1905. povremeno je služio u Hidrografskom zavodu, Lučkom admiralatu i drugim mornaričkim ustanovama u Puli. Godine 1886. oženio se Helenom Falke von Lilienstein. Dušan Preradović bio je veliki hrvatski rodoljub te je u tom duhu odgajao i svoju kćer Paulu.[3] Godine 1909. bio je jedan od prvih a i najveći darovatelj hrvatskih knjiga (216 svezaka) za prvu javnu hrvatsku knjižnicu u Puli.[1][4] Nakon izbijanja Prvog svjetskog rata 1914. godine ponovno je pozvan u službu.[1] Od 1916. godine živio je s obitelji u Beču gdje je i umro 1920. godine.
Potomstvo [uredi]
Pored Paule Dušan Preradović i Helena Falke von Lilienstein imali su još četvero djece, Helenu i Gabrielle-Jele te sinove Petra ml. i Ivu.[3] Petar ml. i Ivo su za svoje zvanje izabrali pomorstvo kao i otac ali je Petar ml. kasnije bio i književnik te suradnik i zagrebački dopisnik bečkih novina kada se nakon 1918. godine preselio u Zagreb.[3] Pisao je pjesme, drame i kazališne komade a najpoznatiji mu je kazališni komad, komedija Razumijemo li se koja je nakon velikog uspjeha u Zagrebu bila prikazivana na oko šezdeset drugih pozornica: u kazalištima Švedske, Njemačke, Rumunjske te u Beču.[3] Petar ml. je autor i djela iz 1940. godine Die Kroaten und ihre Bauernbewegung, knjige o postanku i ciljevima hrvatskoga seljačkoga pokreta, gdje je uz povijest Hrvata ocrtao i djelo braće Radić te prikazao mnogostruki rad Seljačke sloge[3] koja je bila kulturno-prosvjetna organizacija Hrvatske seljačke stranke[5]. Petar ml. umro je u Zagrebu 1941. godine od tuberkuloze.[3]
Ivo Preradović je kao visoki pripadnik jugoslavenske ratne mornarice i časnik za vezu engleske flote poginuo 1944. godine na engleskom razaraču Aldingham koji je naletio na minu između Visa i Novalje.[3]
Studije i radovi [uredi]
Dušan Preradović objavljivao je povijesne studije i radove o vojnopomorskoj povijesti u izdanjima Hidrografskoga zavoda u Puli najviše u časopisu Mitteilungen aus dem Gebiete des Seewesens i zborniku Spomenica junačkih djela c. i kr. Ratne mornarice).[1] Preradovićevi radovi u kojima izražava svoje rodoljublje ogledli su se i u povijesnim prikazima i istraživanjima o iskrcavanju Normana koji su ratovali s Hrvatima za prevlast na Jadranskom moru.[3] Glavno mu je djelo Eine normannische Landung in Dalmatien (1075) (Normansko izkrcavanje u Dalmaciji 1075.) objavljeno u časopisu Mitteilungen aus dem Gebiete des Seewesens, (1908., 36.).[1]
Druga njegova djela i radovi o pomorskim bitkama[3]:
- Das Admiralwerk Kaiser Maximilian II (1570-76) (Admiralsko djelovanje cara Maksimilijana II. (1570-76), (1902.)
- Der Knjaz Suvorov in der Seeschlacht bei Tsuschima (Sudbina kneza Suvorova u velikoj pomorskoj bitci kod Tsuschime, između Rusije i Japana), (1907.)
- Der Prozeß wegen Übergabe der dritten Eskadre (Proces protiv predaje treće Eskadre), (1907.)
Izvori [uredi]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Istarska enciklopedija: Preradović, Dušan pl., preuzeto 5. veljače 2012.
- ↑ 2,0 2,1 Istrapedia: Preradović, Paula von, preuzeto 5. veljače 2012.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 3,8 Nova Istra: Paula pl. Preradović i književna tradicija obitelji, preuzeto 5. veljače 2012.
- ↑ Hrvatsko knjižničarsko društvo: Obilježavanje 100. obljetnice osnutka prve hrvatske javne knjižnice u Puli, preuzeto 5. veljače 2012.
- ↑ Suzana Leček: Seljačka sloga i uključivanje žena u seljački pokret (1925.-1929.), preuzeto 5. veljače 2012.
