Dubrava (Zagrebačka županija)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Dubrava
Coats of arms of None.svg
Dubrava na karti Hrvatska
Dubrava
Dubrava
Dubrava na karti Hrvatske
Koordinate: 45°50′17″N 16°32′38″E / 45.838°N 16.544°E / 45.838; 16.544
Županija Zagrebačka
Načelnik općine Josip Burek
Naselja u sastavu općine vidi Općinska naselja
Površina 115 km2
Stanovništvo (2001.) 5.478
Poštanski broj 10342 Dubrava
Dubrava na karti Zagrebačka županija
Dubrava
Dubrava
Dubrava na karti Zagrebačke županije
Koordinate: 45°50′17″N 16°32′38″E / 45.838°N 16.544°E / 45.838; 16.544

Dubrava je općina u Hrvatskoj, smještena u Zagrebačkoj županiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Danas je naselje Dubrava općinsko središte, kao što je to i bila do 1963. godine sa nešto manje od 5 500 stanovnika. Dubrava se nalazi u Zagrebačkoj županiji na granici Moslavine i Prigorja, a susjedna su mu mjesta: zapadno - Vrbovec - 12 km., jugoistočno - Čazma - 13 km, jugozapadno - Ivanić Grad - 22 km i sjeveroistočno - Bjelovar - 28 km.

Općinska naselja[uredi VE | uredi]

Bađinec, Brezje, Donji Marinkovac, Donji Vukšinac, Dubrava, Dubravski Markovac, Gornji Marinkovac, Gornji Vukšinac, Graberec, Habjanovac, Koritna, Kostanj, Kunđevac, Ladina, Mostari, Nova Kapela, Novaki, Paruževac, Pehardovac, Podlužan, Radulec, Stara Kapela, Svinjarec, Zetkan, Zgališće, Zvekovac i Žukovec.

Prije prve Jugoslavije naselja ili sela su se zvala sa "ec" na kraju a ne "ac". Primjerice Pehardovec, Paruževec, Markovec, Kunjđevec. itd. A još prije toga večina se su se zvala u množini kao: Podlužani Kostanji, Bađinci itd. Svinjarec/Svinjarci su dobili ime po svinjama jer su tu nekada bili veliki carski svinjci. Sela Svinjarci Bađinci Podlužani i Kostanji se nalaze na uzvišenom, kao obronku u vidu potkove, a u toj potkovi je velika nizina koja je često poplavljena kad se razlije rijeka Česma/Čazma. Zbog toga Kostanj je bio vrlo bogat ribama, a tada su se ribe lovile manje/više bez zabrane.

Kada su Turci pobili veliku većinu puka Dubrave i okolnih sela, onda je Austrougarski car zbog toga ondje naselio mnogo Češkog naroda koji su se naselili u Zgališću i Podlužanu, vjerojatno je tu narod bio najviše istrijebljen. Česi su bili bogatiji, a imali su i modernije poljodjelsko oruđe koje su donijeli sa sobom . Neke od Čeških obitelji bile su: Bezrok, Zouhar, Leskovar, Svoboda, Šecko, Mijacek, Miler.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Dubrava imala je 5.478 stanovnika, raspoređenih u 27 naselja:

Uprava[uredi VE | uredi]

Načelnik općine je Josip Burek (SDP).

Dan općine i župe sv. Margarete obilježava se 10. lipnja.

Povijest[uredi VE | uredi]

Dubrava se prvi puta spominje u ispravi ostrogonskog kralja Felicijana kojom on svjedoči da je ugarski kralj Ladislav 1093./94. godinu osnova Zagrebačku biskupiju i njoj poklonio posjed Dubravu.

Bio je to od tada biskupski grad koji su opasali zidinama te podigli u njemu kaštel gdje su često nalazili sigurno utočište od Turaka. Tu je 6. siječnja 1527. Ivan Zapolja izabran za hrvatskoga kralja, a tu je povremeno stolovao i Hrvatski Sabor. Crkva Sv. Margarete spominje se jos u 13. stoljeću. Razrušena je u napadima Turaka, a Dubravci su uspjeli donekle obraniti Dubravu te je u znak sjećanja na te bitke crkva obojena u crveno kao simbol prolivene krvi Turaka koja je bila zakrvavila šanac koji je okruživao bedem. Bedem je imao 9 kula i 4 izlaza iz grada koji su bili okrenuti prema stranama svijeta.

Dubrava je znatno historijsko mjesto (“Oppidum Dombro”). Povijest njezina seže u duboku starinu prošlih vjekova. Kad je ugarski kralj Ladislav osnovao biskupiju zagrebačku (god. 1094.), među ostalim dobrima pokloni joj i Dubravu. Zagrebački biskupi opasaše grad jakim zidovima podigavši u njem kaštel, gdje su često nalazili siguran zaklon pred Turcima.

Za burnoga šesnaestog vijeka bolno su jecale dvije ucviljene sestre Hrvatska i Slavonija, jer je divlji Turčin grabio već zadnje »ostatke ostataka kraljevstva hrvatskoga«. Pade napokon i biskupski grad Dubrava; uz najstrašnije krvoproliće pretvoren je grad u prah i pepeo, Grozna ova nesreća duboko se zasjekla ljudima u pamet. Premda su se od tada izmijenila već mnoga pokoljenja, ipak još i danas postoji o padu Dubrave živa predaja. No, dugi vjekovi zastrli su u glavnom sve — crnim velom zaboravi.

Danas se vide samo ostatci šanceva ili opkopa uokolo Dubrave nekadašnjeg grada, koji tiho šapuću o dalekoj i krvavoj prošlosti Dubrave. Kao nijemi svjedok koči se i stari crkveni toranj “crvene boje”, koji je — kako predaja kaže — tužna uspomena na krv naših pradjedova, što je proliše braneći uzaludno dom svoj, Da — gledate li ga izdaleka sred ove zeleni u jutarnjem rumenilu ili večernjem ognjenom žaru, naliči užarenoj gorućoj kuli, te i nehote dozivlje vam u pamet daleku, davnu prošlost.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Dubrava ima tvrtku poljoprivrednih strojeva koja upošljava oko stotinjak ljudi uglavnom iz Dubrave.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • Crkva sv.Margarete
  • Kapela Ranjenog Isusa
  • Bista Slavku Jezicu
  • spomenik braniteljima u Domovinskom ratu
  • Crkva sv.Martina

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Na području Dubrave nalaze se dječji vrtić u Dubravi te osnovna škola sa područnim školama u Kapeli, Bolču i Farkaševcu.

Kultura[uredi VE | uredi]

U Dubravi djeluje Kulturno-umjetničko društvo "Frankopan". Okuplja mlade i njeguje tradiciju plesova i pjesama svojeg zavičaja, ali i cijele sjeverozapadne i istočne Hrvatske. Društvo broji stotinjak članova raspoređeni u tri sekcije (mali folklor, najstarija sekcija i tamburaška sekcija). Društvo iza sebe ima mnoge nastupe, u zemlji i inozemstvu. Drušvo je sudjelovalo na dvije međunarodne smotre folklora.

Ostali vidovi kulture odražavaju se više ili manje na pojedinačnom trudu i radu pa je tako poznato slikarstvo sa nekoliko samoukih nadarenih slikara, zatim kulturna zbivanja koja se održavaju u "Štaglju" (Kostanj), selu nedaleko Dubrave. Tamo se okupljaju glumci, glazbeni umjetnici, operni pjevači i sl. te izvode predstave nekoliko puta godišnje.

Udruge[uredi VE | uredi]

U Dubravi djeluje nekoliko udruga od kojih je najbrojnija Vatrogasna zajednica općine Dubrava u čijem sastavu djeluje 8 dobrovoljnih vatrogasnih društava i to DVD Dubrava (centralno društvo i najbolje opremljeno, osnovano 1893.g), DVD Zvekovac, DVD Mostari (osnovano 1892.g), DVD Paruževac, DVD Podlužan, DVD Koritna, DVD Vukšinac, DVD Nova Kapela. Zatim jedinstvena udruga u Hrvatskoj "Udruga ljubitelja piva", nekoliko lovačkih udruga,

Šport[uredi VE | uredi]

Sportski život u općini Dubrava ima tradiciju već više od 80 godina. Prvi organizirani sport na području Dubrave bio je nogomet (1923.). Bilo je više sportova koji su povremeno djelovali na području Dubrave, a danas postoji 7 registriranih sportskih udruga koje se redovno natječu, odnosno bave se sportom. To su:

Rezultate svjetske vrijednosti ima streljačko društvo "Dubrava 1094" koje je osnovano 21.05.1980. godine pod imenom "Gramip" Dubrava. Za ovo streljačko društvo već dugi niz godina nastupa i jedna od najboljih hrvatskih sportašica, Branka Pereglin. Četiri je puta osvajala naslov svjetske prvakinje u gađanju samostrelom uz još sedam naslova europske prvakinje i 17 svjetskih rekorda. Za hrvatsku samostrelsku reprezentaciju još su nastupali (ili nastupaju) Branko Pereglin, Željko Tijan, Ivana Požgaj, Ivan Bunjevac, Tihana Odlešić, Jasmina Bezrok, Nikolina Krivanek i Domagoj Pereglin. U Dubravu su donjeli preko 60 medalja sa svjetskih i europskih prvenstava, pojedinačno ili kao članovi ekipe.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Dubrava (Zagrebačka županija) koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.